Članak

Godinjak i ostali: Nije odlučivao o zatvorima i zarobljenicima

28. Januara 2020.14:11
U nastavku svjedočenja u svoju korist, optuženi Medaris Šarić negirao je da je kao komandant Štaba Teritorijalne odbrane (TO) u Trnovu donosio naređenja ili imao veze sa zarobljenim licima.

Medarisa Šarića je ispitivalo Tužilaštvo BiH, koje mu je predočilo naredbu komandanta TO-a o puštanju petorice zarobljenika srpske nacionalnosti od 23. avgusta 1992. godine.

Optuženi je kazao da na dokumentu nije njegov potpis, nego Ferida Mizdraka, pomoćnika komandanta. On je rekao da ne zna ni ko je formirao zatvore ni ko je o njima trebalo da obavještava Ratno predsjedništvo Trnova.

Tužiteljica Vesna Ilić je, pozivajući se na Šarićeve ranije navode da je Mizdrak potpisivao “sve i svašta”, primijetila da je optuženi sva sporna pitanja mogao raščistiti kada je Mizdrak svjedočio. Šarić se nije izjašnjavao o tome s obzirom da je prigovoreno da optuženi ima pravo da odluči o konceptu svoje odbrane.

Na pitanje zašto je, kao školovano vojno lice sa iskustvom, dozvolio Mizdraku da radi šta hoće, Šarić je odgovorio da je on zatekao ljude na pozicijama u Trnovu i da je bilo teških situacija.

“Ja nijednu osobu izuzev Godinjaka i još par ljudi, nisam poznavao… Svaki idiot je imao pušku. Nisam htio da talasam”, kazao je optuženi.

Šarić je ponovio da je dužnost komandanta preuzeo 12. juna 1992. godine i da se razbolio krajem jula – početkom avgusta, kada je pokrenuta akcija za preuzimanje Trnova, te da je to područje napustio negdje 19. avgusta, radi liječenja.

Rekao je da se ne sjeća da je komandantu jedinice “Šeher” izdao naređenja za akciju na Rogoj, navodeći da je tada bio bolestan. Na početku akcije, kako je kazao, bio je kratko na Gradini, ali nije učestvovao u planiranjima.

Tužiteljica ga je pitala zbog čega bi onda bio predložen za pohvalu ako nije imao značajnu ulogu u akciji. Šarić je rekao da predlagač nije znao da je bio bolestan i da je vjerovatno smatrao “da bi bilo sramota da ga zaobiđe”.

On je kazao da se ne sjeća ni naredbe od 28. jula za pretres kuća zbog sumnje da se u njima kriju odnosno štite srpske porodice.

Pozivajući se na naredbu o njegovom razrješenju od 2. marta 1993. godine, tužiteljica Ilić je pitala optuženog da li je tačno da nije smijenjen samo zbog bolesti, nego i zbog nepodnošenja izvještaja odnosno neodgovornosti.

“Tako oni smatraju”, odgovorio je Šarić.

Šarić je optužen s Edhemom Godinjakom i Mirkom Bunozom za učešće u zločinačkom poduhvatu s ciljem zatvaranja i ubijanja Srba na području Trnova. Bunoza je optužen kao komandant jedinica Hrvatskih obrambenih snaga (HOS).

U nastavku suđenja 11. februara Šarića će ispitivati Odbrana Godinjaka.

 

Marija Taušan