Članak

Potjernica za Darkom Mrđom kod žrtava izazvala razočarenje i zabrinutost

25. Decembra 2019.15:24
Interpolova potjernica koja je raspisana za Darkom Mrđom, osuđenim na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 20 godina za zločine počinjene nad bošnjačkim stanovništvom Prijedora, izazvala je zabrinutost, razočarenje i strah, kažu sagovornici za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Mrđa se nije pojavio na izricanju presude i od tada njegov branilac Ranko Dakić, kako je ovaj advokat ranije potvrdio za BIRN BiH, nema kontakta s njim.

Apelaciono vijeće Suda BiH u augustu ove godine je izreklo jedinstvene kazne Darku Mrđi i Zoranu Babiću – objedinivši im kaznu za ubistva i druga nečovječna djela počinjena nad bošnjačkim stanovništvom Prijedora s presudama koje su im ranije izrečene – te je Mrđa osuđen na 20 godina, a Babić na 35 godina zatvora.

U decembru je za Mrđom raspisana međunarodna potjernica.

Edin Ramulić iz Fondacije za izgradnju kulture sjećanja iz Prijedora je kazao da postoji niz propusta, te da je problem praksa suda koja dovodi do toga da se optuženi za ratne zločine brane sa slobode bez ozbiljnih mjera zabrane.

“Tek se sad pojavila ta potjernica. Razlog za zabrinutost je bio u novembru prošle godine, kada se nije pojavio na izricanju prvostepene presude. Po automatizmu, bila mu je zaprijećena kazna u trajanju više od pet godina. On je već tada trebao biti priveden, odnosno trebalo je biti ustanovljeno zašto se nije pojavio, kada se zadnji put pojavio u policijskoj stanici, je li se trebao javiti, kada se trebao javiti. To je tad trebalo biti utvrđeno. Sada, nakon ovog vremena, teško je utvrditi čija je stvarna odgovornost i krivica zašto se nije pojavio”, rekao je Ramulić.

Kako je kazao, on je pričao s ljudima koji su viđali i sretali Mrđu tih dana u Prijedoru, u ribolovu i na raznim lokacijama, te da je viđan tokom ove godine u više prilika. Ramulić je iznio bojazan da bi bjekstva mogla postati praksa i da bi svako radije iskoristio priliku da se krije u vikendicama i šumi nego da bude u zatvoru.

Govoreći o žrtvama, Ramulić je rekao da oni koji su izgubili nekog člana porodice pate zbog toga, a s druge strane, udruženja koja predstavljaju i okupljaju porodice žrtava nisu reagovala na vrijeme.

“Niko ne reaguje i to je jedan od razloga zašto se to dešavalo. Da se reagovalo na vrijeme, da se uputio dopis, vjerovatno bi u međuvremenu došlo do privođenja tog lica”, dodao je Ramulić.

Darko Mrđa je pred Haškim tribunalom osuđen na 17 godina zatvora nakon što je priznao krivicu za učešće u ubistvima na Korićanskim stijenama. U oktobru 2013. pušten je na prijevremenu slobodu.

Advokat Dakić je ranije za BIRN BiH potvrdio da njegov branjenik Mrđa nije imao nikakve mjere zabrane, te da su mu one davno ukinute.

Prijedorski aktivista Sudbin Musić se prisjetio Mrđinog povratka u Prijedor kada je izašao na prijevremenu slobodu. Opisao je da su to “najtragičnije” doživjeli, te ih je ohrabrila činjenica da je poslije toga domaće pravosuđe odlučilo da ubrza istragu za druge zločine koje je Mrđa počinio.

Prema njegovim riječima, potjernica za Mrđom je kod žrtava izazvala razočarenje i strah te su izgubili povjerenje u domaće pravosuđe.

“Kako je moguće da on, kada mu se čita presuda, šeta slobodno Prijedorom, i to je nešto što je nas ovdje šokiralo. Tome sam svjedočio ja lično i masa mojih sugrađana. Bio je jedan krasan dan, nismo mogli da vjerujemo svojim očima da je na dan izricanja presude ta osoba na slobodi”, naveo je Musić, dodavši da se nada će se lica koja su pobjegla privesti i odslužiti svoje kazne.

Do objavljivanja ovog teksta BIRN BiH nije dobio odgovor od Suda BiH.

Prema prvostepenoj presudi, Mrđi se u izrečenu kaznu zatvora uračunao pritvor u periodu od 17. februara do 28. aprila 2016. godine.

Emina Dizdarević