This post is also available in: English
Na početku regionalnog sastanka tužilaca o saradnji u postupcima za ratne zločine, glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić je kazala da će sastanak polučiti određene rezultate kako bi se unaprijedila saradnja između država kada je procesuiranje ratnih zločina u pitanju.
“Nedostatak pravnog okvira koji će regulisati regionalnu saradnju – sprečavanje izručenja i uvid u dokaze – može imati negativne posljedice”, dodala je Tadić.
Glavni tužilac MMKS-a Serge Brammertz je naveo da svi tužioci, iz svih tužilaštava, moraju biti uključeni u procesuiranje ratnih zločina, jer ne može samo nekoliko tužilaca raditi iz jedne kancelarije.
“Nažalost, stvarnost je takva da je više izazova pred nama. Mi ipak smatramo da se u posljednje tri godine premalo radilo na regionalnoj saradnji”, izjavio je Brammertz.
Istakao je da je preuzimanje predmeta iz BiH u Srbiju i Hrvatsku u toku, ali da se žrtvama mora pokazati da će preuzimanje predmeta polučiti krivično gonjenje.
Ruth Wiseman iz Ambasade Velike Britanije je kazala da su svi spremni održati dijalog i rješavati preostale predmete jer žrtve zaslužuju pravdu, a društvo da se pravda izvrši na transparentan način.
“Posvećenost država i napredak u krivičnom gonjenju ratnog zločina je sigurno predmet interesa javnosti. Svakako želimo osigurati napredak u razmjeni informacija. Morate raditi, sarađivati da bi žrtve bile zadovoljene”, istakla je Wiseman.
Ivan Jovanović, predstavnik UNDP-ovog Regionalnog projekta o ratnim zločinima, naveo je da treba naglašavati značaj procesuiranja ratnih zločina, što je pravno i moralno pitanje, te da se ova krivična djela tiču cijele zajednice.
“Saradnja između tužilaštava je od izuzetnog značaja. Od ključnog je značaja da mediji budu uključeni u praćenje suđenja i da iz ugla žrtava obrađuju ove teme”, dodao je Jovanović.
Steliana Nedera iz UNDP-a je u svom obraćanju medijima istakla da se nada kako će se osigurati stabilniji i dinamičniji odnos između tužilaštava kada je u pitanju regionalna saradnja. Nada se, kako je rekla, da će se postići konkretni dogovori i planovi.
Tužilaštva BiH, Srbije i Hrvatske su 2013. godine potpisala protokole koji omogućavaju slobodnu razmjenu predmeta, istraga i dokumenata u predmetima ratnih zločina. Uprkos činjenici da je određeni broj predmeta razmijenjen i procesuiran, mali broj predmeta protiv visokorangiranih počinilaca je uspješno razmijenjen, ranije je o ovome izvještavala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Nakon što je u novembru 2016. u BiH uhapšeno više bivših funkcionera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) zbog sumnje da su učestvovali u ratnom zločinu u Orašju, Vlada Hrvatske je donijela zaključak da ne ustupa dokumente, čime je dovela u pitanje procesuiranje hrvatskih državljana.
I slučaj Novaka Đukića, osuđenog za ubistvo 71 civila na tuzlanskoj Kapiji, u javnosti se godinama spominje kao dugotrajan proces.
Viši sud u Beogradu još od aprila čeka rezultate medicinskog vještačenja kako bi se utvrdilo da li je Novak Đukić, ratni komandant Taktičke grupe “Ozren” Vojske Republike Srpske (VRS), u mogućnosti pojaviti se u sudnici, što je ponovo dovelo do odlaganja dugotrajnog postupka u ovom predmetu.
Đukića je Sud Bosne i Hercegovine 2014. osudio na 20 godina zatvora, proglasivši ga krivim da je 25. maja 1995. naredio granatiranje tuzlanske Kapije. U ovom napadu ubijena je 71 osoba, većinom mladi ljudi.
Đukić se nije pojavio na izdržavanju kazne. Odbrana je obrazložila da se on nalazi u Srbiji, na liječenju.
S obzirom da je Đukić srbijanski državljanin, on nije izručen Bosni i Hercegovini, koja je zbog ovoga zatražila od Srbije da preuzme izvršenje presude u skladu sa sporazumom o pravnoj pomoći koji su ove dvije države potpisale.
Ali, zbog zdravstvenog stanja Đukića, Viši sud u Beogradu već nekoliko godina odlaže odluku u njegovom predmetu.
Čak u predmetima koji se spominju kao uspjesi, poput slučaja “Štrpci” ili suđenja za ubistva u Srebrenici koja se odvijaju u Beogradu, veliki broj kritika je iznesen na način vođenja predmeta zbog mijenjanja kvalifikacije djela – s genocida na zločin protiv civila – kao i stalnog odlaganja ročišta.
Regionalni sastanak, koji je bio zatvoren za javnost, organizovan je u sklopu regionalnog projekta o ratnim zločima koji UNDP provodi u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, uz podršku vlada Velike Britanije i Italije. Sastanku su prisustvovali tužioci iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine.
