Faik Uzunović, koji je u periodu od novembra 1993. do aprila 1995. bio pomoćnik komandanta za moral u Trećem korpusu Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), ispričao je da je njegov odsjek dobijao izvještaje od nižih jedinica, odnosno pomoćnika za moral u brigadama, kao i naredbe Glavnog štaba, da je najčešći vid komunikacije bio na referisanjima kod komandanta korpusa, te da je najbliža saradnja bila sa odjeljenjem za bezbjednost.
“U sklopu naredbi Glavnog štaba smo u potpunosti insistirali na tome, kada su u pitanju ratni zarobljenici, da se poštuju Ženevske konvencije i postupa u skladu s njima. Naredba, kakva je stizala, samo je presignirana i spuštana u niže jedinice. Od pripadnika ABiH smo tražili da se one poštuju u potpunosti”, rekao je svjedok i naveo da nije došao do informacija da se nehumano postupa s ratnim zarobljenicima.
Sa Odredom “El-Mudžahidin”, kako je kazao, nije imao nikakvu formalnu saradnju i pisanu komunikaciju, iako su ih borci cijenili zbog uspjeha koje su postizali na ratištu, te je jedini direktni kontakt s njima imao kada ga je neko od domaćih boraca pozvao na iftar, ali je to bilo privatno, a ne obaveza.
“Izvještaje Odreda u odjeljenju za moral nisam imao, niti sam ih ikada vidio. Kada bih obavljao dužnost dežurnog oficira, nikada nisam dobio akt od jedinice ‘El-Mudžahidin’”, rekao je svjedok te nastavio:
“Komunicirao sam s pomoćnicima za moral u brigadama. Ne znam da li je odred imao pomoćnika za moral. Nikada od njih nisam dobio nijedan akt, niti sam njima uputio akt.”
Svjedok je kazao i da se nijedno ime iz tog odreda nije našlo kao prijedlog za jednu od stimulativnih mjera.
Tužilaštvo je predočilo više dokumenata za koje je svjedok rekao da se na njima ne nalazi njegov potpis, a na jednom od njih je naveden pomoćnik za moral odreda sa odličnom ocjenom. Uzunović je pojasnio da mu je većina ljudi sa spiska poznata i da ih se sjeća, ali ne i pomoćnika za kojeg je upitan.
Naveo je da su borci, kada bi otišao na teren, hvalili, poštovali i cijenili odred, ali da su “oni bili svoji”.
Mahmuljina, bivšeg komandanta Trećeg korpusa ABiH, optužnica tereti da nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića. Prema optužnici, pripadnici tog odreda su od 11. do 29. septembra 1995. ubili 52 ratna zarobljenika.
Drugi svjedok Nihad Fejzić, nekadašnji načelnik Veterinarske službe Trećeg korpusa, kazao je da je ova služba bila u sastavu logistike, da su se radile laboratorijske kontrole hrane koja je bila dostavljana vojnicima, te da su niže jedinice imale istu službu čiji su načelnici izvještavali njega.
Fejzić je negirao da je imao kontakte sa odredom “El-Mudžhidin”, kao i da nije znao gdje su bili locirani i na koji način su se snabdijevali hranom. Izjavio je i da nikada nisu dostavljali informacije o ratnom plijenu u stoki.
Nastavak suđenja je planiran za 15. januar 2020.
