This post is also available in: English
Crnovršanin je rekao da je posjetio svog klijenta i kako je njegovo stanje loše, te da “medicinska služba ne može da ga smiri”, odnosno da njegovo stanje drži pod kontrolom zbog lišenja slobode i stavljanja u pritvor.
Prema Crnovršaninu, predmet protiv njegovog klijenta treba biti prebačen u BiH. On je podsjetio kako je između Tužilaštva BiH i Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije potpisan Protokol o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, kojim je jasno definirano međusobno ustupanje dokaza i informacija, a na bazi kojeg je Sud BiH, nakon provedene istrage Državnog tužilaštva, već ustupio određene predmete pravosuđu Srbije.
Na osnovu potpisanog protokola, Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije će dostaviti Tužilaštvu Bosne i Hercegovine informacije i dokaze o postupcima za krivična djela ratnog zločina počinjena na teritoriji Bosne i Hercegovine ili Republike Srbije, čiji počinioci imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine ili dvojno državljanstvo i koji imaju prebivalište u Bosni i Hercegovini.
Kada je riječ o Osmanoviću, Crnovršanin je kazao da ne postoji niti jedan uslov zbog kojeg bi Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije bilo nadležno da vodi istragu protiv njega, budući da je državljanin BiH, krivično djelo je počinio u BiH, a jedini svjedok i oštećeni je također nastanjen u BiH.
“Krivično djelo za koje se provodi istraga u Srbiji istovjetno je onome u BiH, te su samim tim ispunjeni svi uslovi za ustupanje predmeta Osmana Osmanovića”, rekao je Crnovršanin.
On je kazao kako je nužno da Tužilaštvo BiH u što kraćem roku i hitno poduzme mjere i radnje iz svoje nadležnosti, čime bi se osiguralo obostrano poštivanje međunarodnog prava, kao i potpisanog protokola.
“Ne može se tolerisati dosadašnja praksa da isključivo pravosuđe BiH ustupa predmete i dokaze ratnih zločina Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije a da se ne osigura reciprocitet”, rekao je on, dodavši kako potpisani protokol između dva tužilaštva treba biti “dvosmjerna ulica” gdje se razmjenjuju dokazi.
Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, kazao je da je “prema Ministarstvu pravde poslan akt s prijedlogom za ustupanje”.
Osmanović je uhapšen u Srbiji krajem novembra, a pritvor od mjesec dana mu je određen zbog opasnosti od bjekstva.
Prema riječima Crnovršanina, dodatni problem u ovom slučaju jeste što je Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije istragu protiv Osmanovića pokrenulo za zločin nad civilima i ratnim zarobljenicima u logoru “Rasadnik” (općina Brčko) na osnovu prijave jednog svjedoka, dok je istraga pokrenuta dan nakon hapšenja.
Bivši sudija i advokat s dugogodišnjim iskustvom, Miodrag Stojanović je pojasnio “da se ne može raspisati potjernica, odnosno odrediti pritvor ako nije donijeto rješenje o sprovođenju istrage od strane istražnog sudije, prema odredbama ondašnjih zakona o krivičnom postupku (ZKP)”.
Ako je to urađeno nakon izmjena ZKP-a, objasnio je Stojanović, “istragu ne radi istražni sudija, nego tužilac, onda je morala postojati naredba o otvaranju istrage”.
