Nedjelja, 11 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Iz Suda Bosne i Hercegovine su saopćili da je Trećestepeno vijeće djelimično uvažilo žalbu branioca optuženog te preinačilo drugostepenu presudu u dijelu odluke o kazni, pa je Vejzoviću umjesto šest izreklo četiri godine zatvora.

Vejzović je ranijom sudskom odlukom proglašen krivim da je u periodu od juna do septembra 1992. mučio zarobljene srpske civile u Stuparima udarajući ih po svim dijelovima tijela.

Prvostepenom presudom je u augustu 2018. oslobođen krivice po 14 tačaka optužnice da je, kao pripadnik policije, u periodu od juna do septembra 1992. mučio zarobljene srpske civile u Stuparima.

Apelaciono vijeće je potom djelimično uvažilo žalbu Tužilaštva te naložilo novo suđenje po sedam tačaka optužnice, dok je u odnosu na preostalih sedam potvrđena oslobađajuća presuda.

Presudom Apelacionog vijeća u maju ove godine proglašen je krivim i osuđen na šest godina zatvora, a Trećestepeno vijeće je sada djelimično uvažilo žalbu Odbrane te Vejzoviću smanjilo kaznu za dvije godine te je u konačnici osuđen na četiri godine zatvora.

Vejzoviću se prvobitno sudilo sa Safetom Mujčinovićem, Selmanom Busnovom, Nusretom Muhićem, Zijadom Hamzićem, Ramizom Halilovićem, Nedžadom Hodžićem i Osmanom Gogićem, koji su pravosnažno oslobođeni optužbi za ratne zločine počinjene na području Kladnja u periodu od maja 1992. do jula 1993. godine.

Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe.

Najčitanije
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.