Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

Iz Mehanizma je rečeno da se uslovna sloboda za Jovicu Stanišića produžuje do 30. aprila 2020. zbog njegove bolesti. Kako je kazano, produženje je moguće jer “nema indikacija da se ikada upuštao u bilo kakve radnje koje podrivaju provedbu pravde”.

“Sudsko vijeće je i dalje uvjereno da nema razloga da vjeruje da bi Stanišić prestao da poštuje uslove privremenog puštanja na slobodu ili predstavljao opasnost za bilo koju žrtvu, svjedoka ili drugu osobu ukoliko bi se njegov boravak na uslovnoj slobodi produžio”, navodi se u odluci.

Stanišiću, bivšem šefu SDB-a Srbije, te njegovom suoptuženom Franku Simatoviću, bivšem komandiru Specijalne operativne jedinice SDB-a, ponovno se sudi za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu pod vodstvom Slobodana Miloševića s ciljem trajnog i nasilnog uklanjanja Hrvata i Bošnjaka iz velikih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kako bi se postigla dominacija Srba.

Simatović je nastavio prisustvovati ročištima u Haagu.

Stanišić je na uslovnoj slobodi u Beogradu od jula 2017., a njegovo puštanje na slobodu je do sada produžavano nekoliko puta.

I Stanišić i Simatović su se u decembru 2015. izjasnili da nisu krivi nakon što je Apelaciono vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ukinulo oslobađajuću presudu Prvostepenog vijeća.

Apelaciono vijeće je odlučilo da su postojale ozbiljne pravne i činjenične greške kada su Stanišić i Simatović 2013. godine prvobitno oslobođeni optužbi za ratne zločine, te je naredilo da se održi ponovno suđenje i iznesu svi dokazi i saslušaju svi svjedoci od strane novih sudija.

 

    Povezane vijesti
    Saznajte više
    Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
    Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
    Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
    Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.