Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

SIPA je protiv svih 12 građana BiH Tužilaštvu podnijela izvještaje o počinjenom krivičnom djelu, rekao je inspektor SIPA-e čiji je identitet Sud BiH odlučio zaštititi zbog svog posla.

Inspektor SIPA-e iz Odjela za terorizam kazao je kako je Agencija informacije o odlascima u Ukrajinu pratila putem medija i društvenih mreža te operativnih saznanja kroz akciju “Krim”. On je rekao kako su inspektori na društvenim mrežama i medijima pronašli fotografije na kojima je Stević u uniformi i “nosi oružje” te intervju, na osnovu kojih su vjerovali da se nalazi u Ukrajini.

Svjedok je kazao kako je SIPA imala saznanja da se u Ukrajini nalazi desetak državljana BiH i da se “dovode u vezu s formacijom ‘Jovan Šević’”.

“Radi se o paravojnoj jedinici u kojoj su se okupljali državljani drugih država i BiH”, rekao je svjedok.

Inspektor SIPA-e je govorio o pretresu prostorija u Banjaluci u kojima je Stević živio. Kazao je da ga nisu mogli pronaći na adresi koju su imali i koja se navodila u nalogu za pretres, ali da su u toku dana dobili drugu adresu.

“Imali smo broj Stevića i, uz konsultacije s tužiocem, nazvao sam ga i rekao da se trebamo naći i zbog čega”, kazao je svjedok i objasnio da su na osnovu usmene naredbe pretresli sobu za koju im je Stević rekao da u njoj boravi, nakon čega su ga lišili slobode i ispitali u regionalnoj kancelariji u Banjaluci.

Stević je nakon toga pušten, kazao je inspektor SIPA-e.

Tokom pretresa su pronađena dva mobitela i laptop koji je optuženi koristio.

Na pitanje Veljka Ćivše, advokata optuženog, da li su inspektori u trenutku pretresa imali ikakve pisane dokaze da je Stević bio pripadnik jedinice, svjedok je odgovorio da su tada imali “samo operativna saznanja”.

Svjedok je na pitanje predsjedavajućeg Sudskog vijeća Branka Perića rekao da nije sarađivao sa istražnim organima Ukrajine, ali da jeste s kolegama iz Srbije.

Državno tužilaštvo tereti Stevića da je tokom 2014. godine preko Beograda i Moskve otišao u ukrajinsku regiju Lugansk, gdje se pridružio jedinici “Jovan Šević”. Prema navodima iz optužnice, Stević je zadužio oružje i uniformu te do kraja septembra 2014. obavljao različite vojne aktivnosti, poput patroliranja na punktovima. Optužnica protiv Stevića je prva koju je Državno tužilaštvo podiglo za boravak na ratištu u Ukrajini i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama u toj zemlji.

Druga svjedokinja, također inspektorica SIPA-e, kazala je danas na suđenju kako je Stević “kroz medije potvrdio svoje učešće” na ratištu u Ukrajini, ali da inspektori nisu uspjeli utvrditi izvor, odnosno medij u kojem je intervju objavljen.

“Nismo uspjeli naći iz kojeg je medija intervju. U jednom intervjuu piše da je, ratujući u Ukrajini, učestvovao u stvaranju Novorusije”, rekla je svjedokinja.

Ona je kazala da su od Granične policije BiH dobili potvrde da je Stević prešao granicu na Pavlovića mostu 8. jula 2014. godine. Svjedokinja je govorila i o drugim dokazima, fotografijama sa društvenih medija i objava u medijima.

“Ovo su sve nezakoniti dokazi. Ne zna se odakle potiče intervju. Nijedan dokaz nije relevantan za mog klijenta”, rekao je Ćivša, koji je prigovorio na zakonitost usmene naredbe o pretresu.

Svjedokinja je tokom ispitivanja tužiteljice Suade Pašić navela ime Bratislava Živkovića iz Srbije.

“Kroz medije i informacije on se spominjao kao lice koje je organizator odlaska i komandant odreda ‘Jovan Šević’”, kazala je svjedokinja.

Više javno tužilaštvo u Kruševcu u Srbiji nedavno je obustavilo istragu protiv člana Ravnogorskog pokreta Bratislava Živkovića, koji se sumnjičio za organizovanje učestvovanja u ratu u Ukrajini.

Suđenje se nastavlja 5. novembra.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.