Subota, 8 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Kajmaković je imenovana sa šest glasova za, četiri protiv i jednim suzdržanim, dok je Kajganić izabran sa devet glasova za i sa po jednim glasom protiv i suzdržanim.

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija rekao je kako se Kajmaković pokazala dobro na intervjuu koji je rađen sa 15 prijavljenih kandidata, a da Kajganić ima dobre kvalitete.

“Kajmaković je bila dobra na intervjuu. Kajganić ima izuzetne kvalitete, te posjeduje duboko poimanje problema u Tužilaštvu, vjerovatno zbog dugog iskustva u policiji”, kazao je Tegeltija.

Član Vijeća Goran Nezirović rekao je tokom rasprave da ima rezerve prema imenovanju Kajganića.

“Samo bih istaknuo da imam rezerve spram Kajganića jer je tužilac samo pet godina”, kazao je Nezirović.

Milanko Kajganić je 2005. završio Pravni fakultet u Banjaluci, a pravosudni ispit je položio 2008. godine. Prije toga je radio u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), a od 2007. u Specijalnom tužilaštvu u Banjaluci. U Tužilaštvu BiH kao tužilac radi od 2014. godine.

Kajmaković je ranije bila kandidat za poziciju glavne državne tužiteljice, kada je na to mjesto imenovana Gordana Tadić. Diana Kajmaković je Pravni fakultet u Sarajevu završila 1990. godine. Karijeru je počela u Općinskom sudu u Sarajevu, a nakon što je 1993. položila pravosudni ispit, počela je raditi u Općinskom tužilaštvu II u Sarajevu. U Tužilaštvu BiH radi od 2003. godine.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.