U Sarajevu počela konferencija o podršci žrtvama ratnog seksualnog nasilja

Jakob Finci, predsjedavajući Skupštine Međureligijskog vijeća BiH i predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, kazao je da je cilj održavanja konferencije razmatranje mjera koje bi se mogle poduzeti na učvršćivanju mira.

“Za praštanje, pomirenje i izgradnju mira nikada nije kasno, a pošto živimo u regionu koji mnogi zovu buretom baruta, onda je bolje spriječiti nego kasnije liječiti, jer vidimo da liječenje i dugo traje i mnogo košta i nema uvijek sve one efekte koje bismo postigli da smo spriječili sukobe”, rekao je Finci.

Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski, kazao je da “svaka stvar treba dobiti svoje ime i činjenično stanje, a onda od toga možemo krenuti da budemo hrabri prihvatiti istinu”.

“Treba ukloniti ratnu strategiju ponižavanja čovjeka i njegovog dostojanstva. Smatramo da osobe koje su pretrpjele seksualno nasilje trebaju doživjeti da su poštovane, vrednovane u njihovom ljudskom dostojanstvu”, rekao je Puljić.

Husein Smajić, zamjenik reisul-uleme Islamske zajednice u BiH, istaknuo je da su u Međureligijskom vijeću saglasni da sve četiri vjerske zajednice moraju da učine ono što mogu kroz svoje vjerske zajednice, imame, svećenike i sveštenike, kako bi se na ovim prostorima uspostavili istinski mir i pomirenje. Naglasio je da Međureligijsko vijeće daje svoj doprinos antistigmatizaciji seksualno zlostavljanih osoba u ratu.

“Mi iz Islamske zajednice smo nekoliko takvih osoba vratili u njihove porodice i danas je normalan život u takvim porodicama, to je naš ponos i vjerujem da i druge vjerske zajednice upravo rade na tome”, kazao Smajić.

Mitropolit dabrobosanski Hrizostom smatra da je problem seksualnog nasilja poprimio razne dimenzije, poput toga da žrtve koje zaslužuju poštovanje budu stigmatizirane. On je dodao da vjerske zajednice trebaju povratiti izgubljeno povjerenje.

“Povjerenje je, nažalost, ubijeno, trebamo ga ponovo stvoriti. Da sve četiri zajednice založe svoj autoritet za mir, jer bez mira nema života”, rekao je Hrizostom.

Matthew Field, ambasador Velike Britanije u BiH, mišljenja je kako bi se preživjeli i zajednice potpuno oporavili, moraju imati podršku, te da se tek tada mogu suočiti i prebroditi svoju traumu.

“Ono što je urađeno u BiH može služiti kao primjer. Ponosan sam što je Ujedinjeno Kraljevstvo podržalo te aktivnosti. Iskustvo BiH će nam biti izuzetno korisno u pripremi za našu međunarodnu konferenciju u Londonu u novembru”, kazao je Field.

Peter Van der Auweraert, šef Misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH, rekao je da se slaže kako su pravda, mir i povjerenje jako bitni, te da se na njima mora raditi, ali da za to treba dosta dugo vremena. Naglasio je da 25 godina nakon rata mnoge žrtve seksualnog nasilja i drugih vidova nasilja prošlog rata u BiH nisu dobile adekvatan pristup svim servisima i potrebama, koje bi im mogle pomoći da prevaziđu svoje stanje.

“Pomirenje traži puno vremena, ali ovakve vrste pomoći i podrške se mogu pružiti vrlo brzo osobama kojima je to potrebno”, kazao je Van der Auweraert.

Aynabat Atayeva, predstavnica Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) u BiH, istaknula je da traume nastale u ratu neće nestati same od sebe, te da će se one nastaviti i dalje razvijati bez rada na njihovom prevazilaženju.

“Ovo je prilika da investiramo u žene i mlade aktiviste koji rade na ovom pitanju i na drugim sličnim pitanjima da gradimo njihov kapacitet, jer ova zemlja ima zaista kapacitet u tim mladim ljudima uz pomoć Međureligijskog vijeća u BiH”, navela je ona.

Konferencija je dio zajedničkog programa UN-a „Traženje zaštite, podrške i pravde za preživjele žrtve seksualnog nasilja tokom sukoba u Bosni i Hercegovini“, koji su provele organizacije IOM, UNDP, UNFPA i UN Women.