Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Ćufurović se tereti da je 21. aprila 2014. godine otputovao u Tursku, gdje je po prelasku preko ilegalnog graničnog prelaza ušao u Siriju, da se bori na strani tzv. Islamske države.

Prema navodima optužnice, Ćufurović je pod imenom Abu Kasim Albosni učestvovao u terorističkim aktivnostima, pružao pomoć i borio se na strani snaga ISIL-a u Siriji, u jedinici “Bejt Komandos”, koja je kasnije promijenila ime u “El Aksa”.

“Saslušanjem osam svjedoka, dva vještaka i uz materijalne dokaze, Tužilaštvo će van svake sumnje dokazati da je optuženi, boraveći u Siriji, boreći se na strani tzv. Islamske države, počinio djelo koje mu se stavlja na teret”, rekao je tužilac u uvodnom izlaganju.

Tužilaštvo BiH je 12. jula ove godine podiglo optužnicu protiv Ćufurovića, koji je u aprilu deportovan iz Sirije. On se nalazi u pritvoru.

U uvodnom izlaganju Tužilaštvo je najavilo da će tokom dokaznog postupka prikazati videozapis sa Twittera na kome se vidi Ćufurović iznad strijeljanih vojnika u Siriji.

Ćufurović je imao karton tzv. Islamske države u kojem se navodi i ime osobe koja je garantirala njegov ulazak u Siriju, kazao je tužilac.

Odbrana je u svom izlaganju istakla kako nije sporno da je Ćufurović bio u Siriji, ali da jeste sporno da je finansirao i borio se na strani Islamske države.

“Tužilaštvo nije navelo da je Ćufurović proveo 19 mjeseci u zatvoru, odnosno logoru tokom njegovog boravka u Siriji”, rekao je advokat Senad Dupovac.

Dupovac je kazao i da će naredne sedmice sa postupajućim tužiocem obaviti razgovor o mogućem priznanju krivice.

Nastavak suđenja zakazan je za 4. septembar.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.