Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

U odlukama predsjednika Mehanizma Carmela Aguisa se navodi da je Poljska putem pisama koje je Ministarstvo pravde uputilo Sekretarijatu izrazila spremnost da Stanišić i Župljanin ostatke svojih zatvorskih kazni odsluže u ovoj zemlji.

Aguis je pozvao sekretara Mehanizma da uputi zvanični zahtjev Vladi Poljske da primjeni ovu odluku, te ukoliko Vlada Poljske pristane na ovaj zahtjev, da obavijesti Stanišića i Župljanina i poduzme sve potrebne mjere kako bi se olakšalo njihovo prebacivanje u Poljsku.

Žalbeno vijeće Haškog tribunala je u junu 2016. godine  potvrdilo prvostepenu presudu, te osudilo Stanišića i Župljanina na po 22 godine zatvora.

Prvostepenom presudom, izrečenom krajem marta 2013., Tribunal je Stanišića i Župljanina osudio na po 22 godine zatvora. Obojica su proglašeni krivim za progon, ubistva i mučenje, a Župljanin je osuđen i za istrebljenje. Stanišić je tokom rata u BiH bio ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, a Župljanin načelnik regionalnog centra policije u Banjaluci.

Suđenje Stanišiću i Župljaninu u Haagu počelo je 14. septembra 2009. godine, a 27. marta 2013. izrečena im je prvostepena presuda. Stanišić se u martu 2005. dobrovoljno predao Tribunalu, a do početka procesa i više puta tokom suđenja bio je na privremenoj slobodi u Srbiji.

Vlasti Srbije uhapsile su Župljanina u junu 2008. u Pančevu i od tada je u pritvoru u Sheveningenu. Optužnica koju je Tribunal protiv njih podigao 17. decembra 1999. bila je zapečaćena do 13. jula 2001. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.