Utorak, 8 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Prema saopćenju Državnog tužilaštva, Ćufurović se tereti da je 21. aprila 2014. godine napustio BiH te otputovao u Tursku, odakle je ilegalno prešao granicu i došao na teritoriju Sirije, gdje se pridružio Islamskoj državi.

“Optuženi je na navedenom području boravio skoro pet godina, sve do 20. aprila 2019. godine, gdje je zajedno s drugim osobama iz Bosne i Hercegovine koje su boravile u Siriji sa istom namjerom, koristeći ime ‘Abu Kasim Albosni’, sudjelovao u terorističkim aktivnostima, pružao pomoć i borio se na strani snaga ISIL-a u Siriji u jedinici ‘Bejt Komandos’, koja je kasnije promijenila ime u ‘El Aksa’”, navedeno je u saopćenju Tužilaštva.

Ćufurović se tereti da je postao pripadnik terorističke grupe i pružao pomoć terorističkoj grupi.

Sud BiH mu je odredio pritvor zbog opasnosti od bjekstva nakon što je u aprilu ove godine izručen kao prva osoba nakon pada Islamske države. Po naredbi Suda BiH, 15. decembra 2015. raspisana je međunarodna potjernica za Ćufurovićem.

Od 2012. godine, oko 200 muškaraca i 70 žena iz BiH je otišlo na područje Sirije i Iraka.

Prema podacima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), na područje pod kontrolom ISIL-a odvedeno je ukupno oko 60-ero djece, od kojih je njih 12 poginulo.

BIRN BiH je ranije saznao i da su pripadnici SIPA-e krajem prošle godine protiv 15 osoba iz naše zemlje sačinili izvještaj, koji je predat Državnom tužilaštvu.

Zbog boravka na sirijskom ratištu, pokušaja odlaska i vrbovanja, u 16 sudskih predmeta pravosnažno je osuđeno 25 osoba, na blizu 50 godina zatvora.

Najčitanije
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.