Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

“Žalba branioca optuženog Mensura Đakića odbija se kao neosnovana, dok se žalba Tužilaštva BiH izjavljena protiv osuđujućeg dijela navedene presude uvažava, pa se presuda preinačava u dijelu odluke o kazni, i to na način da se optuženi Đakić osuđuje na kaznu zatvora od osam godina”, stoji u saopćenju Državnog suda.

Kako je navedeno, žalba Tužilaštva BiH izjavljena na oslobađajuću presudu Begzadu Kajtaziju se odbija kao neosnovana, pa se prvostepena presuda u tom dijelu potvrđuje.

Prema presudi, Đakić je proglašen krivim da je iz neposredne udaljenosti posmatrao pripadnika bataljona kojim je komandovao kako vrši ubistva tri zarobljena lica srpske nacionalnosti, propustivši da izvrši nužne i razumne mjere da kazni počinioca.

U prvostepenoj presudi, izrečenoj u septembru 2018. godine, navodi se da je Vijeće, cijeneći sve izvedene dokaze, van razumne sumnje utvrdilo da je Đakić, kao komandant Prvog bataljona 108. brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO), 15. septembra 1992. rukovodio i komandovao vojnom akcijom na selo Bukvik te imao obavezu da kazni počinioce zločina.

Kajtazi je oslobođen optužbe da je tokom trajanja vojne akcije na selo Bukvik ubio dvije žene srpske nacionalnosti – Milku i Radojku Brestovački.

Vijeće je prilikom analize dokaza utvrdilo da su u toku akcije u Bukviku ubijene dvije osobe srpske nacionalnosti, međutim nije moglo van svake razumne sumnje utvrditi da je Kajtazi počinio ta ubistva.

Optuženi se oslobađaju dužnosti naknade troškova krivičnog postupka, dok su oštećeni sa imovinskopravnim zahtjevom upućeni na parnični postupak.

Presuda Apelacionog vijeća je konačna i na nju ne postoji mogućnost žalbe.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.