Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Prema saopćenju VSTV-a, Jukić je Predsjedništvu uputila pismo u kojem je naglasila kako su visoki predstavnik Valentin Inzko, šef Misije OSCE-a Bruce Berton te ambasadori navedenih država “svojim izjavama direktno narušili nezavisnost sudskog sistema i izašli iz okvira nadležnosti koje imaju za vrijeme obavljanja dužnosti u BiH”.

OSCE, Ured visokog predstavnika (OHR) i pet ambasada su zajedničkim pismom izrazili zabrinutost jer je prvostepena komisija odbacila disciplinsku tužbu protiv Milana Tegeltije, predsjednika VSTV-a, kao i zahtjev za njegovu suspenziju.

“Alarmirani smo nakon nedavnih zbivanja u pogledu VSTV-a, a posebno odluke prvostepene disciplinske komisije u vezi navodnog neprimjerenog ponašanja predsjednika VSTV-a. Niko ne smije biti iznad zakona. Ovo posebno važi za pripadnike pravosuđa, čiji je integritet preduslov za očuvanje vladavine prava. Pozivamo VSTV i pravosudne institucije da ispitaju odgovornost svakog nosioca pravosudne funkcije za kojeg postoje navodi da je počinio prekršaj. Navodi o neprimjerenom ponašanju ili korupciji protiv članova Vijeća nalažu cjelovite i temeljite istrage”, stoji u zajedničkom pismu.

Ured disciplinskog tužioca je ranije podigao tužbu protiv Tegeltije zbog prekršaja propisanog Zakonom o VSTV-u, odnosno “ponašanja koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva”. Osim tužbe, zatraženo je i njegovo udaljavanje s dužnosti do okončanja disciplinskog postupka.
U pismu upućenom Predsjedništvu BiH, Jukić je istakla kako je – prozivanjem prvostepene disciplinske komisije i traženjem od drugostepene komisije da donese drugačiju odluku – na najgrublji način došlo do miješanja u “donošenje meritorne odluke jedne pravosudne institucije”.

Istakla je da ne bi bilo ništa sporno da se Inzko i navedene ambasade koje su donirale za razvoj pravosuđa “upletu” u kontrolu efikasnosti pravosuđa, kao i kontrolu usklađivanja akata VSTV-a BiH sa evropskim tekovinama.

“No, niko nema pravo, a pogotovo ne strane ambasade, da se upliće u rad pravosudnih institucija na način da vrši pritisak kakva će odluka biti donesena u sudskom postupku, tužilačkoj istrazi, disciplinskoj odluci, odluci Vijeća koja se odnosi na imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija i svim drugim odlukama koje su propisane zakonom, na koji način se donose i ko ih donosi”, navedeno je u pismu potpredsjednice Jukić.

Ona je podsjetila da je Vijeće prihvatilo sve preporuke Evropske komisije u vezi s izmjenom pravilnika u VSTV-u BiH, zbog čega je dovedeno u situaciju da bude neefikasno kod izbora nosilaca pravosudnih funkcija.

Također je kazala da izvršna vlast u BiH nema ovlasti da traži od pravosuđa kakve će odluke donijeti u sudskim postupcima ili VSTV-u.

Jukić je postavila pitanje i da li su donacije pravosudnom sistemu opravdanje da se ambasadori navedenih zemalja mogu miješati u donošenje sudskih, tužilačkih, disciplinskih i odluka o imenovanju u pravosudnom sistemu BiH.

“Izjave gore navedenih osoba su dovele do toga da ni jedan građanin ove države više ne vjeruje ni jednom sucu niti tužitelju, a to znači anarhija i slom pravosudnog sistema. Inzko nikada nije iskoristio ovlasti, kada je mogao, da se ova država uredi sukladno europskim tekovinama, jer iz nekog razloga ne ‘dira’ u zakonodavnu i izvršnu vlast i nikada nije stao u zaštitu ustavno-pravnog poretka BiH kada ga je napadao neko iz zakonodavne i izvršne vlasti”, stoji u pismu.

Ured disciplinskog tužioca VSTV-a podnio je žalbu na odluku prvostepene komisije, a odluka po toj žalbi će biti donesena u zakonskom roku.

    Povezane vijesti
    Saznajte više
    Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
    Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
    Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
    Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.