Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Božić je optužen da je, kao predsjednik Udruženja izbjeglih i raseljenih lica “Složno” Doboj, u parničnom postupku u oktobru 2012. i martu 2013. godine priznao daleko veća potraživanja koja su imali tužioci nego što je bila njihova prava uplata.

U ukupnom zbiru Božić je, prema optužnici, tako priznao potraživanja u iznosu većem od 1,4 miliona konvertibilnih maraka (KM) iako je utvrđeno da je stvarno uplaćeni iznos građana za kupovinu stanova u zgradi “Aleksandrija” bio oko 520.000 KM.

U dva slučaja Božić je, prema navodima optužnice, tako priznao potraživanja iako uplata za kupovinu stanova nije ni bilo. Tako je, kako se navodi u optužnici, između ostalih Božić priznao potraživanje S.P. u iznosu od 157.044 KM iako je znao da isti nema uplate, te potraživanja M.P. u ukupnom iznosu od 30.000 KM.

Zbog slučaja “Aleksandrija”, Božić je bio osuđen još 2009. na tri godine zatvora, i to zbog prevare kupaca. Naime, Mećinu je tužilo više od stotinu ljudi koji su kupili stanove, ali je prevara dokazana u četiri slučaja. Ostali kupci bili su upućeni na parnični postupak.

Više od stotinu stanovnika, mahom izbjeglih i raseljenih lica, izdvojilo je oko 3,5 miliona maraka za izgradnju zgrade “Aleksandrija”, koja je trebala biti završena još 2003. godine. Ugovor o izgradnji sklapali su sa Udruženjem “Složno”, na čijem čelu se nalazio Božić.

Lokacija na kojoj je započeta izgradnja zgrade “Aleksandrija” proteže se na površini od sedam dunuma u centru Doboja. Izgradnja je zaustavljena već na prvoj lameli, i to na drugom spratu od planiranih sedam.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.