Transparency International je dao pravno mišljenje na rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka koja je zabranila VSTV-u da vrši obradu ličnih podataka sudija i tužilaca prilikom izrade finansijskih izvještaja i imovinskih kartona navodeći da se krši pravo na privatnost sudija, tužilaca i njihovih srodnika, kao i da se krše zakoni o VSTV-u, jedinstvenom matičnom broju i odredbe Konvencije o borbi protiv korupcije.
Nakon odluke iz VSTV-a su saopćili da će odložiti usvajanje svog Pravilnika kojim je regulisano pitanje finansijskih izvještaja i organizirati sastanak sa predstavnicima Agencije.
Rješenje Agencije je doneseno na osnovu prigovora koji je uputilo Udruženje sudija Suda BiH, a podržalo Udruženje sudija Republike Srpske.
Agencija za zaštitu ličnih podataka je po prijavi strukovnih sudskih udruženja i provedenom postupku zaključila da ne postoji pravni osnov koji opravdava daljnju obradu podataka po Pravilniku VSTV-a jer je po istom predviđena znatno šira svrha obrade podataka nego što je to propisano Zakonom o VSTV-u.
Kako je navedeno u tumačenju Transparencyja, Pravilnik predviđa vanredne provjere, ispitivanja porijekla imovine, pristupa bankovnim podacima i javnim evidencijama javnih i privatnih lica u zemlji i u inostranstvu, a što sve nadilazi osnov provjere finansijskih izvještaja koji je dat u Zakonu o VSTV-u.
U Zakonu o VSTV-u se navodi da sudije, tužioci, bračni drugovi i djeca podnose finansijske izvještaje.
“Agencija crpi svoj argument iz opsežne obrade podataka koji je propisan Pravilnikom sa svrhom provjere imovinskog stanja nosilaca pravosudnih institucija koje nisu predviđene Zakonom već podzakonskim aktima”, stoji u mišljenju Transparency Internationala u BiH.
Na taj način, kako nadalje tumače, iznevjeren je princip pravičnosti i zakonitosti, koji je predviđen Zakonom o zaštiti ličnih podataka, a potvrđen u sudskoj praksi.
“Taj princip podrazumijeva da su obrade ličnih podataka moguće u različite legitimne svrhe, kao što je zaštita integriteta javnih funkcija ili preveniranje korupcije, ali moraju biti predviđene zakonom”, stoji u mišljenju Transparencyja, gdje se navodi da Pravilnik kao podzakonski akt ne može stvarati nova prava i obaveze za pravne subjekte.
Za dio obrazloženja Agencije, u vezi s Konvencijom Ujedinjenih nacija (UN) protiv korupcije, navedeno je da se jasno povlači crta između preventivnih mjera i provođenja istražnih ovlaštenja koji pripadaju krivičnom zakonodavstvu. Transparency navodi da se na ovaj dio može prigovoriti jer Konvencija pruža niz elegantnih rješenja kojima se države potpisnice ohrabruju da sprovode politiku efikasnog sprečavanja korupcije.
“Transparency zagovara rješenje efikasnog sprečavanja korupcije što podrazumijeva i uspostavu upravnih mjera i sistema provjere imovine svih javnih funkcionera, objavljivanje prikupljenih podataka i druge preventivne mjere za učvršćivanje integriteta javne funkcije, a što proizlazi iz Konvencije UN-a”, navedeno je u mišljenju.
