Srijeda, 30 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Iz Državnog suda su potvrdili za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je Sud BiH izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Kolobarom i to po zahtjevu Tužilaštva BiH u fazi istrage.

Do trenutka pisanja ovog teksta iz Državnog tužilaštva nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH za koje zločine se sumnjiči Kolobara, kao ni na kojem području i u kojem vremenskom periodu su počinjeni.

Prema Interpolovoj stranici, Kolobara posjeduje bosanskohercegovačko te hrvatsko državljanstvo.

U pravosnažnoj presudi izrečenoj Marku Radiću, Draganu Šunjiću, Damiru Brekalu i Mirku Vračeviću iz 2011. godine više puta se spominje izvjesni Ivica Kolobara.

Radić, Šunjić, Brekalo i Vračević proglašeni su krivim za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Mostara. Sud BiH je optuženog Radića osudio na 21 godinu zatvora, no prilikom preuzimanja presude Županijski sud u Zagrebu je prošle godine Radiću smanjio kaznu na 12 i po godina. Sud BiH je Šunjića osudio na 16, Brekala na 20, a Vračevića na 12 godina zatvora.

Oni su proglašeni krivim da su u periodu od jula 1993. do marta 1994., u svojstvu oficira i pripadnika Prve Bjelopoljske bojne Druge brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u čijoj zoni odgovornosti se nalazilo mjesto Vojno, znajući za široko rasprostranjeni i sistematični napad na bošnjačko civilno stanovništvo općine Mostar, naredili, počinili, podstrekavali, pomagali i podržavali napad na bošnjačke civile.

Na teret su im stavljena ubistva, zatvaranja, mučenja, seksualno nasilje, progon te druga nečovječna djela.

 

Najčitanije
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.