Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Plavec je rekao da bi se Ćorić od danas trebao nalaziti na slobodi nakon što je odslužio malo više od dvije trećine 16-godišnje kazne zatvora na koju je osuđen zbog zločina počinjenih na teritoriji Herceg-Bosne.

“U zatvoru je proveo malo duže od potrebne dvije trećine. Još 24. septembra prošle godine su stečeni uslovi za njegovo puštanje na slobodu. Premašio je 11 godina u zatvoru, što je Sud i konstatirao u rješenju, a osuđen je na šesnaest godina zatvora”, kazao je Plavec za BIRN BiH.

Plavec je rekao da će Ćorić prvo doći u Hrvatsku.

“Danas bi trebao izaći. Ja ću ići na aerodrom, da provjerim. U odluci Suda je navedeno da napušta zatvor što je prije moguće tehnički. Iz Registra su mu odmah osigurali da se razduži tamo, osigurali su mu kartu”, kazao je Plavec.

Prema pisanju hrvatskih medija, u odluci o puštanju na prijevremenu slobodu navedeno je kako su Ćoriću zabranjeni kontakti sa svjedocima, žrtvama i nastupi u medijima.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) osudio je Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon i etničko čišćenje Bošnjaka s područja Herceg-Bosne, koju su htjeli priključiti “Velikoj Hrvatskoj”.

Presudom je Prlić osuđen na 25 godina zatvora, Stojić, Praljak i Petković na po 20 godina, Ćorić na 16, dok je Pušiću izrečena kazna od deset godina zatvora.

Slobodan Praljak, koji je nakon izricanja kazne popio otrov u sudnici, preminuo je u bolnici.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.