Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Optužnica koju je pročitao tužilac Dubravko Čampara tereti Veskovića da je u sastavu grupe u augustu 2005. učestvovao u pljački transporta novca “Pavlović banke” na putu Han-Pijesak – Sokolac kada je odneseno 1,7 miliona konvertibilnih maraka (KM), te u pokušaju pljačke transporta “Nove banke” u novembru iste godine u Istočnom Sarajevu. Veskoviću je na teret stavljeno i pranje novca.

U uvodnoj riječi tužilac je naveo da planira saslušati 16 svjedoka i četiri vještaka, ali i najavio da će optužnica protiv Veskovića biti izmijenjena.

“U cilju dokazivanja krivnje optuženog, Tužilaštvo planira saslušati svjedoke i izvesti materijalne dokaze”, dodao je tužilac Čampara.

Odbrana je iskoristila pravo da u ovoj fazi postupka ne iznosi uvodnu riječ.

Veskoviću se ranije sudilo skupa s grupom Bojana Cvijana, ali je predmet u odnosu na njega odvojen kada je uhapšen i procesuiran u Hrvatskoj, odakle je nedavno izručen BiH, pa je postupak krenuo iznova. Cvijan i ostali su pravosnažno osuđeni na oko 100 godina zatvora zbog organizovanog kriminala i više krivičnih djela.

Optuženi je na upit Sudskog vijeća rekao da je razumio optužnicu i da je istu primio prije četiri godine, ali i da se protiv njega trenutno ne vodi drugi krivični postupak.

Upitan šta je s postupkom u Austriji, Vesković je odgovorio da je ranije imao informacije da je obustavljen.

“Išao sam tamo ranije, dobio informacije o obustavi, radi se o postupku iz 2004. Dok sam bio u Hrvatskoj, austrijski istražitelji su najavili da će doći, a nisu došli. Odjednom su sastavili taj uhidbeni nalog. Tražio sam da budem izručen BiH, da završim sa ovim postupkom”, kazao je Vesković.

Nastavak suđenja je planiran za 20. decembar.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.