Potrebno depolitizirati proces traganja za nestalim u regionu

Semina Alekić iz Regionalne koordinacije nestalih osoba je rekla da je u regionu 12.000 nestalih i da je misija Koordinacije da se vrši pritisak na domaće i međunarodne organizacije da se proces traženja ubrza i riješi zakonskom regulativom.

“Svi kažu da imamo pravo na istinu, ali je do nje teško doći. Često nam kažu: ‘Manite se rata, davno je završio’, ali mi ukazujemo da su ratne posljedice bolne, dugotrajne. Ukazivali smo na sporost rješavanja problema, ne zato što je to nemoguće, već što postoje sprege”, rekla je Alekić i naglasila da je po tom pitanju potrebno uspostaviti regionalnu saradnju, koja nije na zavidnom nivou.

Jedan od problema, prema njenim riječima, jesu procesi identifikacija i ekshumacija, koje je neophodno ubrzati, a udruženja nestalih, kako je dodala, od početka traže da se prestane manipulirati brojkama i zloupotrebljavati ih.

“Tražimo da porodice nestalih aktivno budu uključene u donošenje zakonske regulative u ovoj problematici”, naglasila je ona.

Vedran Matić, specijalni izaslanik predsjednika Srbije za pitanja nestalih osoba, kazao je da mu je žao što su pripadnici njegovog naroda počinili zločine i dodao da je potrebno imati isti odnos prema svakoj nestaloj osobi, te da je potrebno napraviti jedinstvenu listu o nestalim osobama i lokacijama grobnica.

“Oko 2.000 nestalih civilizacijsko je pitanje za Srbiju i Hrvatsku. Veoma je važno da imamo jedinstvene informacije te regionalnu razmjenu informacija”, rekao je Matić.

Matthew Holliday, šef programa za Zapadni Balkan u Međunarodnoj komisiji za traženje nestalih osoba (ICMP), kazao je da je pitanje regionalne saradnje ključno za otkrivanje lokacija masovnih grobnica.

“Proces traganja za nestalim na Balkanu je iznimno uspješan, s obzirom da su utvrđeni identiteti oko 70 posto nestalih… Mi nećemo to nazvati potpunim uspjehom jer dok god tragamo za jednom osobom, mi o tome vodimo računa”, rekao je Holliday.

Advokat Vlado Adamović je kazao da sve žrtve moraju zajednički nastupati, te je predložio predstavnicima udruženja da izvrše pritisak na političare da otkriju arhive gdje su djelovale vojske kako bi se otkrile lokacije stradanja nestalih osoba.

“Problem u traganju za nestalim je isti kao i s procesuiranjem zločina – imate politizaciju kompletnog procesa”, rekao je Adamović.

Na drugom panelu o korištenju arhivskih materijala, profesor historije na Univerzitetu u Zagrebu Hrvoje Klasić kazao je da imamo problem što zemlje regiona ne rade dovoljno da bismo se mogli suočavati s prošloću.

“Ono što nam treba u Banjoj Luci, Sarajevu, Sisku i Beogradu – da na isti način ne tretiramo zločince i žrtve. Živimo u društvu u kojem više činjenice nisu važne. Nemamo dobru volju i empatiju prema drugima – samo ‘naša žrtva’ i samo ‘njihov zločinac’”, rekao je Klasić.

Konferencija “Nakon MKSJ-a: Regionalna saradnja, odgovornost, istina i pravda u bivšoj Jugoslaviji” održava se u Sarajevu 3. i 4. oktobra.