Prema tvrdnjama ovog Kluba odbornika, navodi se kako je Dan bijelih traka “bošnjačka propaganda”, te da Bošnjaci i Hrvati nikada u Prijedoru nisu morali nositi bijele trake. SNSD smatra da je “vezivanje bijele trake bila ratna oznaka raspoznavanja srpskih oružanih pripadnika u odbrani grada Prijedora 30. i 31. maja 1992. godine”.
Nakon ovog prijedloga odbornici Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF) napustili su sjednicu, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
“Traže da se pokrenu određene sankcije protiv Bošnjaka jer, kako navode, propagandom nanosimo štetu Prijedoru i Republici Srpskoj”, kazao je Mirsad Duratović, odbornik DF-a.
Edin Ramulić, aktivista za ljudska prava iz Prijedora, smatra da je riječ samo o predizbornom triku SNSD-a.
“To tako rade nacionalističke stranke. Međutim, njihov je problem što su bijele trake potkrijepljene argumentima, i to historijskim činjenicama, te potvrđenim pravosudnim presudama u Haagu. To više nije ni stvar Bošnjaka, jer u organizaciji obilježavanja Dana bijelih traka učestvuju i djeca Srba koji su 1992. bili pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), kao i policije tadašnje. Mi bijelim trakama obilježavamo stradanje Bošnjaka i Hrvata, upravo jer nam brane postavljanje spomenika”, kazao je Ramulić.
Krizni štab bosanskih Srba je 31. maja 1992. putem lokalnog radija pozvao Bošnjake i Hrvate da svoje kuće označe bijelim plahtama, a da prilikom izlaska iz kuća obavezno nose bijele trake oko ruke.
Tokom rata u Prijedoru je prema zvaničnim podacima ubijeno 3.137 ljudi, od čega 256 žena i 102 djece. Kroz prijedorske logore prošlo je više od 30.000 ljudi.
