Muž Jasmine Horo dobio 30.000 maraka nasljedstva
Svjedok Odbrane Elvin Horo rekao je da je u srodstvu s optuženom Jasminom Horo i da je u proljeće 2000. godine sačinjen ugovor o diobi zajedničke imovine koji se odnosio na stan u Fojničkoj ulici.
Prema njegovom kazivanju, porodičnim dogovorom, stan je pripao njegovom ocu, a potom i njemu, dok su se ostali članovi porodice odrekli udjela u stanu, ali su odredili visinu isplate za dio koji im pripada. Prema tom dogovoru, kako je naveo svjedok, jedna petina je iznosila 30.000 maraka.
“U ljeto 2008. godine Jasmina i njen muž Dženan su tražili svoj dio jer je Dženan već dogovorio kupovinu stana, a više se nije mogao kreditno zaduživati. Za mene to nije bio problem jer sam imao nezgodu u Srbiji i isplaćen mi je novac”, kazao je svjedok.
Na upit Sadika Hote, branitelja optužene Horo, je li to možda bilo 2009., svjedok je odgovorio potvrdno.
Hota je svjedoku predočio i dokument na kom je napisano da je novac Dženanu Hori dat 28. augusta 2009., na što je svjedok rekao da je htio da se takav zapis sačini za njegove potvrde.
Tužilac Senad Osmić je ustvrdio da zapis o datom novcu nije nikakav službeni dokument, da nema pečata, niti je ovjeren.
Damira Hadžića, bivšeg načelnika Općine Novi Grad, te općinske službenike Horo, Nedžada Kapetanovića i Jusufa Čauševića optužnica tereti da su zloupotrebom službenog položaja nezakonito proveli postupak dodjele zemljišta Esedu Radeljašu. Potom su, prema navodima Tužilaštva, nezakonito proveli postupak za utvrđivanje visine naknade za oduzimanje zemljišta koje je Radeljašu ranije dodijeljeno.
Pored toga, Radeljaša optužnica tereti da je kao zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo od 2013. do kraja 2014. novac iz kantonalnog budžeta u iznosu 114.255 konvertibilnih maraka (KM) – namijenjen isključivo za finansiranje političke partije BOSS – usmjerio na privatni račun u banci te je zloupotrebom i “pranjem novca” pribavio sebi nezakonitu korist.
Svjedok Orhan Beganović je rekao da je tokom 2006. radio na poslovima šefa odsjeka za katastar i geodetske poslove. Kako kaže, bio je uključen u nadzor kolege koji je bio zadužen za cijepanje grantovne parcele koja je pripadala Radeljašu.
“Utvrđena je greška u veličini površine jedne parcele i to se dešava često. Način ispravke površine urađen je rukom, što se također, nažalost, nije rijetko dešavalo. Nalazom je utvrđeno da je Radeljaš dužan uplatiti 6.936 maraka zbog razlike u veličini. Taj dio posla je urađen u skladu sa zakonom i jedino u to sam imao uvid”, kazao je svjedok.
Nastavak suđenja je 4. juna.