This post is also available in: English
Za ovaj zločin, kada je ubijeno 18 Bošnjaka, jedan Hrvat i jedna neidentifikovana osoba, do sada su pravosnažno osuđeni Nebojša Ranisavljević, na 15 godina, i Mićo Jovičić, na pet godina zatvora.
U sudskom postupku protiv Ranisavljevića pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora), utvrđeno je da je grupa pripadnika Višegradske brigade Vojske Republike Srpske (VRS), koju je predvodio Milan Lukić, nasilno zaustavila voz u stanici Štrpci i iz njega izvela 20 putnika, koje su potom vojnim kamionom odvezli u prostorije Osnovne škole u mjestu Prelovo kod Višegrada.
Nakon što su im oduzeli sve vrijedne stvari i pretukli ih, vezali su ih žicom i odvezli u napuštenu kuću u obližnjem selu Mušići, gdje su im naredili da legnu, a zatim ih ubili.
Tokom suđenja Ranisavljeviću, na osnovu dokumentacije Željezničko-transportnog preduzeća (ŽTP) Beograd, utvrđeno je da je otmica bila unaprijed planirana i da su predstavnici državnih organa Srbije i Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) bili upoznati s postojanjem plana da se na stanici Štrpci izvrši otmica putnika muslimanske nacionalnosti. ŽTP je o tom planu obavijestio Ministarstvo odbrane SRJ, Užički korpus Vojske Jugoslavije i Državnu bezbjednost, ali ništa nije preduzeto da se otmica spriječi.
Mićo Jovičić, protiv koga je vođen postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine, priznao je da je učestvovao u premlaćivanju civila i da je čuvao stražu prilikom njihove otmice iz voza i likvidacije, te je 2016. s Tužilaštvom Bosne i Hercegovine zaključio sporazum o priznanju krivice, na osnovu kojeg je osuđen na kaznu zatvora u trajanju pet godina.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje za zločin u Štrpcima po optužnici protiv deset osoba. Optuženi su Luka Dragičević, Boban Inđić, Obrad i Novak Poluga, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović, Petko Inđić, Radojica Ristić, Vuk Ratković i Miodrag Mitrašinović.
Prema optužnici, Dragičević je bio komandant Druge podrinjske lake pješadijske brigade VRS-a, Boban Inđić komandir Interventne čete ove brigade, dok su ostali optuženi bili pripadnici Interventne čete ili Prve čete Prvog bataljona Druge podrinjske lake pješadijske brigade VRS-a.
U Srbiji je Tužilaštvo za ratne zločine u martu 2015. godine zbog zločina počinjenog u Štrpcima podiglo optužnicu protiv pet osoba. Optužnicu sud do danas nije potvrdio, i više puta je vraćana Tužilaštvu na dopunu.
Centar za zaštitu ljudskih parava i toleranciju – Polimlje, uputio je Opštini Prijepolje zahtjev da se na spomen-obilježje u Štrpcima upišu imena svih ubijenih, a ne samo otetih s područja Prijepolja.
“Smatramo da su se stekli uslovi da se ispavi greška koja je učinjena prilikom usvajanja odluke da se na spomeniku nedužno nastradalim građanima u Štrpcima upišu imena isključivo otetih koji su s teritorije opštine Prijepolje. Kako je to tada bio jedini i zvanični spomenik otetim u Štrpcima, smatramo da je učinjena nepravda prema ostalim koji su isto tako bili nedužno oteti i ubijeni a koji nisu imali prebivalište na teritoriji opštine Prijepolje”, navodi se u zahtjevu Centra.
Žrtve zločina u Štrpcima su: Esad Kapetanović, Ilijaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Toma Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.
Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine, dok se za ostalim žrtvama i dalje traga.
Fond za humanitarno pravo, Žene u crnom, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda te Inicijativa mladih za ljudska prava će 25. godišnjicu zločina u Štrpcima obilježiti pred ulazom u glavnu Željezničku stanicu u Beogradu.
