Članak

Analiza – Goran Sarić: “Uraditi neki posao u Srebrenici”

15. Februara 2018.11:07
Nakon više od četiri godine suđenja, Sud Bosne i Hercegovine će izreći presudu Goranu Sariću, optuženom da je, kao komandant Specijalne brigade policije i član komande štaba policijskih snaga Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), u julu 1995. počinio genocid u Srebrenici.

Sariću se na teret stavlja da je izdao upute, ali i vršio kontrolu nad zamjenikom Ljubomirom Borovčaninom – koji je u Haškom tribunalu osuđen na 17 godina zatvora za ratni zločin u Srebrenici – te da je pomagao članovima udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) u izvršenju genocida, a što je za posljedicu imalo više od 7.000 ubijenih i oko 40.000 raseljenih osoba.

Pored djela počinjenih u općinama Bratunac i Srebrenica, Sariću se na teret stavljaju i zločini na području Zvornika.

Da bi dokazalo Sarićevu krivicu, Tužilaštvo BiH je pozvalo oko 50 svjedoka, od kojih su neki imali zaštitne mjere, a neki i pravnog savjetnika kako se ne bi izložili krivičnom gonjenju. Da bi osporila navode optužnice, Odbrana je saslušala dva svjedoka te uložila materijalnu dokumentaciju.

Državno tužilaštvo je uložilo transkript svjedočenja Miroslava Deronjića, koji je u međuvremenu preminuo, gdje se, prema Tužilaštvu, govori o povezanosti učesnika UZP-a u događajima za koji se optuženi tereti. Deronjić je u Haagu osuđen na deset godina zatvora za zločin počinjen u selu Glogova kod Bratunca.

Sarićeva Odbrana smatra kako nijedan dokaz ne pokazuje vezu njihovog branjenika i članova UZP-a, među kojima su haški optuženici Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Ljubiša Beara, Vujadin Popović i Drago Nikolić. Mladić je nepravosnažno osuđen na doživotni zatvor, dok je Karadžić dobio 40 godina. Pravosnažnim presudama Beara i Popović su osuđeni na doživotni zatvor, dok je Nikolić osuđen na 35 godina zatvora.

Odbrana je naglasila da su jedinice kojima je komandovao Borovčanin bile pretpočinjene Drinskom korpusu i da je kontrolu nad jedinicama policije imala Vojska Republike Srpske (VRS).

Optuženi ispred stroja

Bivši pomoćnik komandanta za bezbjednost Bratunačke brigade VRS-a Momir Nikolić, koji je osuđen na 20 godina zatvora za zločin u Srebrenici, posvjedočio je da je Sarić bio na čelu Specijalne brigade policije.

U julu 1995. godine, prema svjedocima, Sarić je bio na planini Jahorini, gdje je bio Centar za obuku “Jahorina” pri Specijalnoj brigade policije Republike Srpske. Kad su dobili naredbu da idu za Srebrenicu i Bratunac, kako je kazalo nekoliko svjedoka, obratio im se Sarić dok je stajao ispred stroja.

Srebrenica. Izvor: BIRN BiH

“U jednom trenutku je rekao: ‘Šta ste se prepali, idete samo na par dana, treba da se uradi neki posao’”, naveo je zaštićeni svjedok SG-6.

Da je dobio naredbu o upućivanju nekih jedinica Specijalne brigade policije na područje Srebrenice potvrdio je i Tomislav Kovač, tadašnji zamjenik ministra unutrašnjih poslova RS-a. Prema njemu, te jedinice su bile pod komandom vojske.

On je izjavio da je u aprilu 1995. formirao štab policijskih snaga na Palama, kako bi se koordinirale policijske snage oko Sarajeva, ali da optuženi nije bio stalni član štaba. Odbrana je uložila dokument da Sarić nije bio član štaba na nivou MUP-a RS-a.

Kovač je početkom ove godine optužen za genocid počinjen u Srebrenici, ali je nedostupan organima gonjenja u BiH.

Naredba od 17. jula 1995. za hitno formiranje jedinica koje će izvršiti pretres terena, a koju je, kako stoji, potpisao Sarić i poslao Centru javne bezbjednosti (CJB) Zvornik, predočena je tadašnjem načelniku Dragomiru Vasiću. On je kazao da je tu naredbu vidio nakon rata, pojasnivši da mu Sarić nije mogao narediti bilo kakvo formiranje jedinica. Istaknuo je da mu je poznato kako su tada pretresi vršeni pod kontrolom vojske. Vasić je optužen za genocid u Srebrenici i trenutno mu se sudi u Sudu BiH.

O angažmanu dijela Drugog odreda Specijalne policije iz Šekovića u julu 1995. u Srebrenici, svjedočio je Mladenko Borovčanin, nekadašnji pomoćnik za operativne poslove komandanta Specijalne brigade policije RS-a. On je rekao da ima saznanja da su bili angažovani, ali ne zna na kojim poslovima.

Miladin Stevanović, bivši pripadnik odreda Šekovići pravosnažno oslobođen krivice za učešće u počinjenju srebreničkog genocida, kazao je da je Specijalna brigada policije RS-a obezbjeđivala cestu Bratunac – Konjević-Polje jer se “očekivao prodor Srebreničana”.

Da su pripadnici Specijalnog odreda na Jahorini učestvovali u razdvajanju srebreničkih muškaraca posvjedočio je SG-3. Ovaj zaštićeni svjedok tvrdi i da je vidio i ubistva dok su bili na terenu. I svjedok Ljubodrag Gajić je također naveo da je policija učestvovala u razdvajanju muškaraca.

“Strijeljali ovi iz naše jedinice”

Provođenje srebreničkih muškaraca u pravcu Kravice vidio je, kako je svjedočio, i Marko Aleksić, bivši komandir Prvog voda Drugog odreda Specijalne policije u Šekovićima koji je dobio imunitet od krivičnog gonjenja. On je izjavio da se nakon provođenja čulo puškaranje.

Da su muškarci u Kravici ubijeni potvrdio je SG-12, tadašnji 16-godišnjak, koji je također bio s njima, ali je uspio preživjeti.

“Dok sam bio u hangaru, srpski vojnici su više puta izvodili muškarce, postrojavali ih uza zid i strijeljali”, rekao je SG-12.

I Jovan Nikolić, nekadašnji direktor Zadruge u Kravici, ustvrdio je da je vidio strijeljanje grupe zarobljenika u Kravici.

Svjedok SG-2, kojem je dat imunitet od krivičnog gonjenja, kazao je da je vidio leševe ispred magacina u Kravici, a njegov kolega iz voda je bio među tijelima i pucao je ako bi vidio da je neko živ. Za Bošnjake dovođene iz pravca Konjević-Polja, zaštićeni svjedok SG-2, koji je zajedno s ostalima bio upućen s Jahorine u Srebrenicu, izjavio je da su ih “strijeljali ovi iz naše jedinice”.

Svjedok Siniša Renovica, bivši pripadnik Centra za obuku na Jahorini, naglasio je da je njegov kolega obavijestio Ljubišu Borovčanina o kamionu s leševima koje je svjedok vidio nedaleko od hangara u Kravici.

Za optuženog Sarića većina svjedoka je rekla da u julu 1995. nije bio na području Srebrenice i Bratunca i da ga nisu vidjeli. Među tim svjedocima su Tomislav Kovač, Jovan Nikolić, Mendeljev Đurić, Miloš Stupar, SG-14, Dragomir Vasić i drugi.

Stupar, koji je pravosnažno oslobođen optužbe za genocid u Srebrenici, kazao je da Sarića nije vidio 13. jula, te nakon 15. jula 1995. godine u Bratuncu i Zvorniku, niti je s njim bilo kako komunicirao. Napomenuo je da su “sve policijske snage u borbenim dejstvima bile pod komandom Pandurevića”.

Vinko Pandurević je osuđen na 13 godina zatvora za zločine u Srebrenici.

Svjedok Milorad Marić je rekao da je u ljeto 1995. sa optuženim bio angažovan na sarajevskom ratištu, dok je SG-14 naveo da optuženog nije vidio od 11. do 17. jula 1995., ali da je imao informaciju da je Sarić bio na terenu.

Neđo Jovičić, bivši vozač Borovčanina, u iskazu datom haškim istražiteljima naveo je da su se Borovčanin i Sarić 14. jula 1995. sreli u Konjević-Polju. Međutim, svjedok je promijenio iskaz na suđenju i istaknuo da je to bilo desetak dana nakon 14. jula.

On je naglasio da je Ratko Mladić naredio Ljubomiru Borovčaninu da dio policije rasporedi u Potočare, a dio uputi prema Zvorniku.

Ratko Mladić. Izvor: BETA

Mladića je Haški tribunal u novembru prošle godine osudio na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Radenko Vanovac je kazao da je sa optuženim Sarićem u julu 1995. godine otišao u Bratunac kako bi obišli jedinice Specijalne brigade policije, ali su se zadržali samo par minuta.

Za svjedoka Jelenka Kljajića, Tužilaštvo je navelo da je u istrazi izjavio da je Sarića vidio kod raskrsnice u Konjević-Polju, te da ga je ranije vidio na Jahorini i u Janji kod Bijeljine. Kljajić je kazao da mu je istražitelj tokom uzimanja izjave sugerisao šta treba odgovarati.

Sudsko vijeće je pitalo svjedoka kako zna da je Sarić osoba koje je bila u Konjević-Polju, na šta je on odgovorio: “Pa to se sve čulo od ljudi koji su tu bili.”

Sarić je negirao navode optužnice, za koju je njegova Odbrana rekla da je zasnovana na pretpostavkama. Branilac Aleksandar Lazarević je kazao da ni jednog momenta nisu osporavali zločine u Srebrenici.

Svjedok Odbrane Vitomir Kapuran, bivši pomoćnik komandanta za logistiku pri Specijalnoj brigadi policije, rekao je da je u julu 1995. optuženi bio na području Vogošće i Srednjeg. Pojasnio je da je pod komandom brigade djelovalo šest odreda, koji su, kada su bili na terenu, bili pretpočinjeni jedinici vojske u čijoj zoni odgovornosti su se nalazili.

Od juna i jula 1995., kazao je Kapuran, na Jahorini se nalazila pozadinska baza, ali komanda Specijalne brigade policije nije nikada imala veze s kampom za obuku snaga policije. Negirao je da je imao saznanja o odlasku Drugog odreda iz Šekovića u Bratunac, kao i o odlasku Odreda specijalne jedinice iz Janje u Zvornik u julu 1995. godine.

Svjedok Odbrane Neđo Ikonić, nekadašnji komandir Druge čete Centra za obuku na Jahorini Specijalne brigade policije RS-a koji je pravosnažno oslobođen krivice za učešće u zločinima u Srebrenici, rekao je da u julu 1995. nije na terenu vidio optuženog, ali ga nije viđao ni na Jahorini.

Suđenje Sariću počelo je u novembru 2013., a u više navrata je bilo na čekanju zbog osiguranja prisustva nekih svjedoka.

Sarić je bio optužen i za ratni zločin počinjen u Sarajevu, ali je pravosnažno oslobođen krivice.