Članak

Azra Bašić osuđena na 14 godina za ratni zločin u Derventi

27. Decembra 2017.10:08
Sud Bosne i Hercegovine osudio je Azru Bašić, bivšu pripadnicu Hrvatskog vijeća obrane (HVO), na 14 godina zatvora za ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika počinjen 1992. na području Dervente.

This post is also available in: English

Bašić je proglašena krivom da je u periodu od 26. aprila do maja 1992. u prostorijama Doma Jugoslavenske narodne armine (JNA) i na području sela Polje u općini Derventa, sama i s drugim vojnicima, učestvovala u ubistvu, mučenju i nečovječnom postupanju prema civilima srpske nacionalnosti.

Prvostepeno vijeće je na osnovu iskaza saslušanih svjedoka, od kojih su neki prepoznali optuženu i jasno rekli da je ubila Blagoju Đuraša, zaključilo da je Bašić van razumne sumnje kriva i da je “bila jedina ženska osoba u Domu JNA”.

Na temelju iskaza saslušanih svjedoka, Vijeće je također utvrdilo da je optužena naredila zatvorenim civilima da se skinu goli do pojasa i izuju bosi, da pojedu jugoslavenski novac, da bosi hodaju po staklu, te ih lično tjerala da s tijela Đuraša ližu krv.

“Da je nanosila povrede Mili Kuzmanoviću, Vijeće je uvrdilo na temelju pročitanog iskaza oštećenog te je u pogledu odlučnih činjenica potkrijepljen iskazima drugih svjedoka”, naveo je Sead Đikić, predsjedavajući Sudskog vijeća.

Prema presudi, Bašić je proglašena krivom da je 2. maja 1992. godine u selu Polje nanosila snažnu fizičku i psihičku bol Bori i Petru Markoviću.

Đikić je kazao da je Bašić oslobođena optužbi za maltretiranje Milovana Adžića, Zdravka Vidovića i Sretena Jovanovića, jer na osnovu njihovih iskaza, koji su pročitani u sudnici, Vijeće nije moglo donijeti odluku o eventualnoj krivici.

Prilikom odmjeravanja kazne, Vijeće je kao otežavajuće okolnosti uzelo u obzir broj radnji za koje je Bašić optužena, bezobzirnost i posljedice, dok je od olakšavajućih okolnosti cijenjeno da ranije nije osuđivana.

Kako je rečeno, optuženoj Bašić će se u kaznu zatvora uračunati vrijeme koje je provela u pritvoru, od marta 2011. godine, a oštećeni s imovinskopravnim zahtjevom upućeni su na parnicu.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.

Emina Dizdarević Tahmiščija


This post is also available in: English