Srijeda, 8 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Haški tribunal će u srijedu, 29. novembra, izreći konačnu presudu šestorici bivših visokih funkcionera Herceg-Bosne koji su u prvostepenoj presudi osuđeni na ukupno 111 godina zatvora za učešće u zločinima počinjenim u periodu od 1992. do 1994 u Hercegovini i srednjoj Bosni.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio je 2013. godine Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon i etničko čišćenje Bošnjaka s područja Herceg-Bosne, koju su htjeli priključiti “Velikoj Hrvatskoj”.

Presudom je Prlić osuđen na 25 godina zatvora, Stojić, Praljak i Petković na po 20 godina, Ćorić na 16, dok je Pušiću izrečena kazna od deset godina zatvora za zločine u općinama Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš. Ćorić je oglašen krivim i za zločine u Prozoru počinjene krajem 1992.

Ključno pitanje za javnost u BiH, Hrvatskoj i ostatku regije jeste dio optužnice koji se tiče udruženog zločinačkog poduhvata, a koji bi, ako njegovo postojanje pravosnažnom presudom potvrdi MKSJ, definirao ulogu Republike Hrvatske u ratu u BiH.

Prvostepenom presudom je utvrđeno da su visoki zvaničnici Hrvatske, poput pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata.

“Vijeće utvrđuje da je sukob između HVO-a i Armije BiH imao karakter međunarodnog sukoba, s obzirom da je Hrvatska imala opću kontrolu nad snagama HVO-a”, stoji u prvostepenoj presudi.

Pred Haškim tribunalom je 2004. godine na devet godina zatvora zbog zločina u Lašvanskoj dolini osuđen zapovjednik HVO-a Tihomir Blaškić u čijoj se presudi također navodi da su djela koja su mu pripisana dio međunarodnog sukoba, jer je “Republika Hrvatska imala potpunu kontrolu nad Hrvatskom zajednicom Herceg-Bosnom i HVO-om, kao što je imala kontrolu i nad hrvatskim političkim i vojnim vlastima u središnjoj Bosni”.

Slični zaključci doneseni su i pred Sudom BiH, gdje je u presudi Željku Jukiću, osuđenom na 15 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Prozoru, navedeno da su pripadnici Hrvatske vojske zajedno sa pripadnicima HVO-a učestvovali u napadu usmjerenom prema bošnjačkom stanovništvu sa područja ove općine.

Zločini i ranije presuđeni

U Haagu je do sada osuđeno 11 bivših pripadnika HVO-a zbog zločina počinjenih u Lašvanskoj dolini, Mostaru i mjestu Stupni Do kod Vareša na ukupno 157 godina zatvora. Najvišu kaznu, odnosno 25 godina zatvora, Haški tribunal je izrekao Dariu Kordiću zbog zločina počinjenih u Lašvanskoj dolini, dok su četiri osobe oslobođene optužbi za iste zločine.

Za zločine koji se optužnicom stavljaju na teret šestorci u Haagu u Sudu BiH do sada je osuđeno 15 osoba na 166 i po godina zatvora. Najvišu kaznu Državni sud je izrekao Marku Radiću za zločine počinjene u logoru “Vojno” kod Mostara, te Nikoli Mariću zbog zločina počinjenih u Prozoru.

Ivica Rajić je u Haagu osuđen na 12 godina zatvora jer je u oktobru 1993. godine komandovao napadom na Stupni Do kada je ubijeno 37 muškaraca, žena, staraca i djece.

“Kada je jedna grupa muslimana pokušala pobjeći, dvije žene i troje djece ubijeni su pred svojom kućom, a one koje su uspjeli pobjeći vojnici HVO-a pronašli su kako se skrivaju u podrumu i ubili”, navodi se u presudi Rajiću, koji je osuđen i za naredbe vojnicima koji su na području Vareša izvršili pljačkanje, uništavanje imovine, zatočenje i seksualno zlostavljanje.

Zločini na području Vareša su obuhvaćeni optužnicom protiv šestorke, a prema prvostepenoj presudi Praljak je omogućio uništavanje imovine u Stupnom Dolu u oktobru 1993. godine i nije ulagao nikakve ozbiljnije napore da se stane u kraj zločinima koje su činile snage HVO-a.

Nakon priznanja krivice, Miroslav Anić je pred Sudom BiH osuđen na 15 godina zatvora, kao pripadnik jedinice “Maturice”, za zločine počinjene u selu Stupni Do.

Za zločine počinjene na području Mostara pred Tribunalom su osuđeni Mladen Naletilić i Vinko Martinović na ukupno 38 godina zatvora. Naletilić je osuđen da je počinio mučenje i okrutno postupanje u Doljanima, u Duhanskom institutu u Mostaru i u zatočeničkom centru “Heliodrom”, dok je Martinović osuđen i za učešće u ubistvima u “Heliodromu”.

Prema prvostepenoj presudi, Prlić, Pušić i Stojić su znali za brojne zločine koje su počinili pripadnici oružanih snaga Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i za teške uslove u kojima su Bošnjaci držani u zatočeništvu u zatvorima u “Dretelju”, “Gabeli” i na “Heliodromu”.

U Sudu BiH za zločine počinjene u logoru “Heliodrom” osuđen je Velibor Bogdanović na pet godina, dok je Nikola Andrun osuđen na godinu i po dana zatvora zbog zločina u logoru “Gabela”. Za zločine u “Dretelju” pred Državnim sudom je osuđeno šest osoba, a najveća kazna od sedam godina je izrečena Ivanu Mediću.

Pušić je, prema prvostepenoj presudi, znao i za zlostavljanje u objektu “Vojno” kod Mostara, koje su prema presudama Suda BiH počinili Marko Radić, Dragan Šunjić, Damir Brekalo i Mirko Vračević.

Pred Haškim tribunalom do sada niko nije osuđen za zločine u Prozoru, a pred Državnim sudom osuđen su Željko Jukić i Nikola Marić na 20 godina zatvora.

 

Najčitanije
Saznajte više
Čelnici policije RS-a u Rusiji sa sankcioniranim zvaničnikom specijaliziranim za suzbijanje opozicije i novinara
Dvojica čelnika entitetske policije sastala su se u Moskvi sa zvaničnikom sankcioniranim zbog proizvoljnih pritvaranja novinara i opozicije u Rusiji. Stručnjaci u ovim vezama, u presudnom trenutku za entitetske vlasti, vide najavu pojačane represije u Republici Srpskoj.
Šta trebate znati o antikoruptivnim zakonima najavljenim do kraja godine
U Bosni i Hercegovini su od 2024. godine propali pokušaji da se usvoje neki od najvažnijih antikoruptivnih zakona važnih za evropski put. Borjana Krišto uvjerena je da će ih usvojiti do kraja godine, nakon što je konačno usvojen plan rasta poslije gotovo dvije godine blokada. Platforma Odgovorno.st analizira šta je potrebno da domaće vlasti konačno naprave istinski pomak u borbi protiv korupcije.
Zašto žene češće vode antirodne pokrete u BiH?
Šta trebate znati o izborima u Moldaviji i zašto da vas zanimaju
Policajci u Federaciji na novim uniformama više nemaju ime i prezime