Borger: Mladićevo skrivanje stvorilo kulturu poricanja genocida

Činjenica da srbijanske vlasti nisu pretrpjele sankcije jer su pomogle u 15-godišnjem skrivanju Ratka Mladića kreirala je u Srbiji i Republici Srpskoj (RS) kulturu poricanja ratnih zločina i genocida, smatra urednik britanskog lista “Guardian” Julian Borger.

Borger, autor knjige “Krvnikov trag”, koja se bavi potragama za haškim bjeguncima, rekao je u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je jasno kako je Srbija izbjegla odgovornost za pomaganje bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću pri njegovom skrivanju.

“Nedostatak odgovornosti značajno je doprinio razvoju kulture poricanja u Srbiji, koja je kulminirala prošlog mjeseca, kada je presuđeni ratni zločinac imenovan za predavača na Vojnoj akademiji”, smatra Borger.

Prema njegovim riječima, imenovanje Vladimira Lazarevića na mjesto predavača na Vojnoj akademiji predstavlja “samo jednu od brojnih ilustracija kako je poricanje genocida i ratnih zločina postalo dio svakodnevnice u Srbiji i Republici Srpskoj.

Lazarevića je Haški tribunal osudio na 14 godina zatvora zbog zločina na Kosovu. Nakon izdržavanja kazne, Vlada Srbije je saopćila da će on biti zaposlen kao predavač na akademiji.

Borger je kazao da je knjigu “Krvnikov trag” napisao nakon Mladićevog hapšenja jer je vidio koliko je nepoznanica u vezi s godinama skrivanja haškog bjegunca.

“Želio sam da ispričam priču o tome kako su optuženi za ratne zločine traženi, ali kao šira tema knjige provlači se činjenica da, uz malo međunarodnog pritiska, jedan sud stvoren odlukom Vijeća sigurnosti pokazuje kako međunarodna pravda nije samo iluzija”, pojasnio je Borger.

Britanski urednik smatra da je Haški tribunal, koji se zatvara u decembru ove godine, sproveo svoju misiju do kraja.

“Možda je to potrajalo malo duže, zbog raznih motiva i zbog poteškoća u pronalaženju optuženika u bjekstvu, ali je Tribunal važan primjer šta je moguće procesuirati pod međunarodnim humanitarnim pravom”, istakao je Borger.

Mladić je dehumanizirao žrtve

Govoreći o tome šta lično misli o Mladiću, Borger je naveo da se “očito radi o psihopati, sadisti i mrzitelju koji je dehumanizirao svoje žrtve”.

“Gdje god u svijetu se dešavaju ratni zločini, možete naći ljude poput njega koji se probiju do vrha… Viđali smo ljude poput Mladića i znamo njegov tip. Mnogo ih je bilo u vremenu nacističke Njemačke, a drugi su se pojavili u Jugoslaviji. Danas imamo ljude poput njega u Siriji i Centralnoj Africi”, rekao je on.

Mladić je optužen kao komandant Glavnog štaba VRS-a za genocid u Srebrenici počinjen u julu 1995., i u još šest bh. općina 1992. godine. Sudi mu se i za progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Prva optužnica protiv njega podignuta je 1995., a u bjekstvu se nalazio do 2011., kada je uhapšen u Lazarevu u Srbiji. Suđenje je počelo godinu dana kasnije, a presuda se očekuje 22. novembra.

Borger očekuje da će Mladić biti osuđen za genocid u Srebrenici i zločine u Sarajevu, dok je za njega ključno pitanje da li će Sud utvrditi počinjenje genocida 1992. godine.

Kao pitanje britanski urednik je postavio to “da li će Tribunal ponoviti i naći neke nejasne razloge zbog kojih Mladić neće biti osuđen na doživotnu kaznu”, pojasnivši da je takav bio slučaj s Radovanom Karadžićem, koji je osuđen na 40 godina zatvora. Dodao je da je to od simboličkog značaja.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, osuđen je za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene u BiH, a u njegovom slučaju trenutno je u toku žalbeni postupak.

Namjerna nesposobnost

Borger, koji je trenutno urednik za međunarodna pitanja britanskog lista “Guardian”, tvrdi da Mladićeva presuda neće biti pretjerano značajna na svjetskom nivou. Većina ljudi je već zaboravila rat u BiH, smatra on.

“Međutim, ova presuda će biti jedan podsjetnik na ono što se desilo u srcu Evrope… Trenutno, masovni zločini se dešavaju u Siriji i Centralnoj Africi, i mi smo izgubili želju međunarodne zajednice da dovedemo optužene pred lice pravde”, kazao je Borger.

Ono što je omogućilo kreiranje Haškog tribunala 1993. godine, prema Borgeru, jeste “kratak prozor u historiji kada je Rusija bila spremna da podrži Sjedinjene Američke Države (SAD) u sprovođenju standarda međunarodnog humanitarnog prava”.

“Taj prozor se brzo zatvorio i mi danas imamo situaciju u kojoj Rusija i Kina nikada više neće podržati takav sistem. Same Sjedinjene Američke Države su pokazale da nisu spremne podržati univerzalni sistem koji je implementiran za bivšu Jugoslaviju i Ruandu. Amerikanci ne žele da se taj sistem primijeni na njih”, pojasnio je Borger.

Iznimno značajan aspekt presude, kako je rekao on, bit će zaključci Vijeća u vezi s ulogom Srbije u zločinima u BiH, kao i činjenice da je srbijanska vojska godinama skrivala Mladića, koji je i plaćan iz Beograda.

Prema Borgeru, knjiga pokazuje da je srbijanska vojska uz pomoć ruskih obavještajaca bila direktno uključena u operaciju skrivanja Mladića, kao i da vlasti Srbije kasnije godinama nisu ozbiljno radile na pronalaženju ovog haškog bjegunca.

Kao dokaz, Borger je naveo raciju na Malu Moštanicu, kada su policajci tražili Mladića u pogrešnoj kući.

“Teško je reći da li su znali da je tamo… Teško je razaznati razliku između nesposobnosti i namjerne nesposobnosti. Generalno govoreći, tih godina Srbija se nije posebno trudila. Bili su pod pritiskom da rade neke akcije, ali su ih radili tako da su mu omogućili bjekstvo”, kazao je Borger.

Julian Borger je između 1992. i 1995. izvještavao za britansku državnu televiziju BBC s ratišta u BiH, a bio je i dopisnik s Kosova tokom ratnog perioda 1999. godine. Za “Guardian” je radio kao novinar, dopisnik iz Amerike, Bliskog istoka, Zapadne Evrope i Balkana, a trenutno je urednik za međunarodne vijesti.