Članak

Intervju – Anes Čengić: Usporena saradnja u borbi protiv terorizma

12. Septembra 2017.12:10
Policijske agencije u BiH presporo razmjenjuju nedovoljno precizne informacije u istragama u vezi s terorizmom, tvrdi bivši načelnik Odjeljenja za borbu protiv terorizma Federalne uprave policije Anes Čengić.

U intervjuu za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Čengić kaže da se saradnja između dvadesetak policijskih i sigurnosnih agencija u borbi protiv terorizma zasniva na individualnoj osnovi, ali da institucije komuniciraju sporo i imaju konkurentski odnos.

Na zvaničnom nivou koji se prezentira javnosti, prema Čengiću, govori se o odličnoj saradnji svih struktura policije, ali činjenice ne govore u prilog ovakvom stanju.

“Na sastancima prestaje tzv. ‘nasmijani segment’. Iako je policija depolitizirana, na sastancima obavezno će vam se uz direktore policije i komesare smiješiti i ministri. Kada se raziđe skup, saradnja nastavlja funkcionisati isključivo pisanom korespondencijom”, kaže Čengić.

Ovakav vid komunikacije je “užasno spor”, pojašnjava on, te se “razmjenjuju nedovoljno precizni i siromašni podaci”.

“Sve policijske agencije u BiH se ponašaju kao da su konkurencija jedni drugima, a ne kao dio jedinstvenog sistema zaštite građana”, kaže Čengić.

On dodaje da je, zahvaljujući ličnim poznanstvima s istražiteljima koji rade na borbi protiv terorizma, do sada dobijao informacije mimo službenih kanala.

“Dobijao sam putem maila ili ‘Vibera’ ogroman broj saznanja koja su stizala naknadno od zvaničnih institucija s danima zakašnjenja i oznakama tajnosti, koje im apsolutno nisu potrebne. Fotografije naših poginulih državljana na sirijskom ratištu i sada dobivam putem ‘Vibera’ ili drugih aplikacija, kao i druge podatke koji će s danima zakašnjenja pristići u instituciju”, kaže Čengić.

Politizacija terorizma

Govoreći o tome u kojoj mjeri, ustvari, Bosni i Hercegovini prijeti opasnost od terorističkog napada, Čengić kaže kako smatra da opasnost postoji, ali da ona nije ništa veća nego u drugim zemljama Evrope.

“Problem je mentalnog sklopa pojedinaca i politike koja jednostavno kao da želi da se nešto dogodi da bi BiH opet bila u centru pažnje međunarodne javnosti”, ističe Čengić.

Nedavne izjave predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, u vezi s radikalizacijom u BiH, i ministra vanjskih poslova Austrije Sebastiana Kurza, da se ženama u Sarajevu plaća da pokrivene izlaze na ulicu, Čengić karakteriše kao “dobijanje jeftinih političkih poena”.

“Gospođa Grabar-Kitarović ima problem s jačanjem fašizma u Hrvatskoj, a Kurz u Beču ima najbrojniju i najjaču selefijsku zajednicu u Evropi. Neka se malo okrenu i počiste svoje dvorište, neke ostave BiH na miru”, poručuje Čengić.

On kaže da je BiH imala problem s odlaskom većeg broja osoba da ratuju u Siriji, ali da su ti odlasci potpuno zaustavljeni još prošle godine.

“Da bi bilo ko otišao na strano ratište, mora steći veliko povjerenje svojih ‘mentora’. Internet uglavnom služi kao način da se neko indoktrinira i uvede u ‘sistem’, a zatim se vrši pozivanje na ‘hutbe’, gdje se, ustvari, i vidi ko je ta osoba”, kaže Čengić.

Osim muškaraca, dodaje on, u nekim slučajevima su na strana ratišta odlazile žene i djeca.

“Postoje podaci o malom broju žena koje su indoktrinirane putem interneta i otišle su napuštajući svoju porodicu, pa čak i djecu, u BiH. Što se tiče mlađih djevojaka koje su otišle, kod većine njih razlog je ljubav. Samo jedan selefija je uspio prevariti dvije ili tri djevojke, koje su za njim otišle u Siriju, a zatim jedva živu glavu vratile u BiH”, kaže Čengić.

Bijeda koja vodi u rat

Govoreći o razlozima odlaska u rat, Čengić ističe da je određeni broj osoba otišao s čistom namjerom da se bori “u džihadu mačem”.

“Određeni broj tih osoba je napravio tzv. ‘hidžru’ ili preseljenje, dok je značajan broj mladih ljudi pobjegao iz socijalnih razloga i bijede u kojoj su živjeli. Razlozi zbog kojih su otišli imaju najmanje veze s onim što su učinili i što čine kao pripadnici tzv. Islamske države, i za to će odgovarati gdje god da budu uhvaćeni”, ističe Čengić.

Operativni podaci u vezi s terorizmom, kako napominje Čengić, policiji pristižu od građana, drugih agencija, pa čak i preko građana koji prijavljuju stvari “krimolovcima”. Često istrage, kaže Čengić, uključuju i posebne istražne radnje – odnosno snimanje i praćenje određenih osoba. On dodaje da je bilo situacija da su njegove kolege koji su radili na otkrivanju drugih krivičnih djela dolazili do informacija u vezi s terorizmom.

“Kažu da su naletjeli na ‘jednog mog’… Bilo je tu svega, od organizovanih krađa šume, pljački, trgovine drogom i oružjem pa do prikrivanja ili preprodaje ukradenih stvari”, napominje Čengić.

Komplikaciju u istragama, kako tvrdi Čengić, izazivaju zakoni o zaštiti ličnih i tajnih podataka.

“Ovi zakoni su toliko rigorozni u BiH da se zapravo njima sputava sloboda djelovanja istražitelja”, pojašnjava Čengić.

Pozitivan napredak u smislu borbe protiv radikalizacije Čengić vidi i u činjenici da je broj paradžemata u BiH sveden na nekih deset ili 12.

Čengić je u Federalnoj upravi policije 14 godina radio u Odjeljenju za borbu protiv terorizma, u kojem je posljednjih šest godina bio načelnik, a penzionisao se u junu ove godine.