Bez saglasnosti za državni zakon o pravima žrtava torture

Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH koja radi na izradi zakona o pravima žrtava torture na državnom nivou, posljednji put je raspravu o izradi zakona organizovala prije godinu dana, potvrdio je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Halid Genjac, potpredsjednik komisije.

Kako je objasnio Genjac, jedan od zaključaka rasprave je bio da se ubrza izrada ovog zakona, nakon čega je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH pristupilo pripremanju novog nacrta.

“Istina je da sve ide sporo i da i dalje ne znamo kada će o zakonu raspravljati Vijeće ministara, niti znamo kada će on biti upućen u parlamentarnu proceduru”, kazao je Genjac.

Iako smatra da je, što se tiče samog zakona, dosta posla urađeno, problem godinama predstavljaju, kako tvrdi Genjac, “stalne političke prepreke” koje onemogućavaju da se zakon stavi na Vijeće ministara i uputi u parlamentarnu proceduru.

“Prepreke postavljaju predstavnici iz Republike Srpske, izražavajući godinama neslaganje oko nekih rješenja u zakonu, pa čak i oko rješavanja ovog pitanja jednim zakonom na nivou BiH. Oni jednostavno ne pokazuju spremnost da daju saglasnost da se to pitanje uredi na nivou BiH, i mislim da je to iz razloga jer se priprema ovakav zakon na nivou Republike Srpske”, smatra Genjac.

U Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske potvrdili su da je radna grupa u prošloj godini izradila tekst zakona o zaštiti žrtava ratne torture, koji je nakon dodatne analize spreman da se uputi u parlamentarnu proceduru i koji bi, prema planu rada, Narodna skupština Republike Srpske trebala usvojiti do kraja godine.

Jasmin Mešković, presjednik Saveza logoraša u BiH, rekao je kako smatra da donošenje ovakvog zakona na nivou Republike Srpske ne predstavlja nikakvo rješenje, jer bi on definisao samo problematiku građana srpske nacionalnosti.

Oni koji nisu Srbi, po ovom zakonu, kazao je Mešković, nemaju nikakva prava i mogućnosti.

“Međunarodnim konvencijama, BiH je dužna da reguliše problem reparacija i žrtava, odnosno zakon mora da se donese na državnom nivou. Eniteti nisu nadležni da regulišu ovu problematiku i mi ćemo pokušati osporiti donošenje zakona na nivou Republike Srpske, posebno jer će ovaj zakon tretirati samo žrtve srpske nacionalnosti”, najavio je Mešković.

Zakon o pravima žrtava torture u BiH prvi put ušao je u parlamentarnu proceduru 2014. godine. Tada je odbijen jer ga poslanici iz Republike Srpske nisu podržali. Od tada, prijedlog ovog zakona se više nikad nije našao u parlamentarnoj proceduri.

Zakon bi, pored ostalog, regulisao utvrđivanje tačnog broja žrtava torture na području BiH, reparacije za žrtve shodno ekonomskoj moći države, te memoralizaciju mjesta zločina.