Policije zakonito komuniciraju hapšenja
Agencija za zaštitu ličnih podataka je prošlog mjeseca uputila otvoreno pismo u kojem se kaže, između ostalog, da Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) nezakonito postupa jer “poziva ili obavještava medije o provođenju akcija privođenja, s ciljem da mediji to učine dostupnim javnosti”.
U pismu stoji da pravljenje predstave za javnost od krivičnih postupaka šteti i privatnom i javnom interesu, kao i da ga ne mogu predstavljati “snimci hapšenja osumnjičenih u potpuno privatnom ambijentu”.
Kao primjer, u pismu se navodi akcija SIPA-e kodnog naziva “Master”, koja je izvedena po naredbama državnog Suda i Tužilaštva.
Iz SIPA-e odgovaraju da je već prije godinu dana usvojena praksa da se videosnimci i fotografije nastale prilikom hapšenja ne objavljuju.
“Ukinuta je i dotadašnja praksa da se u zvaničnim saopćenjima navode inicijali lica lišenih slobode”, kažu u ovoj policijskoj agenciji.
U SIPA-i kažu također da je akcija “Master” sprovedena zakonito, a da su navodi Agencije za zaštitu ličnih podataka o favorizovanju pojedinih medija neosnovani, posebno ukoliko se uzme u obzir da u realizaciji operativnih akcija SIPA-e učestvuju tužilaštva i druge agencije.
Te navode, kažu u SIPA-i, potvrđuje i Izvještaj o zaštiti ličnih podataka u BiH za 2016. godinu, u kojem se ne navode problemi u vezi sa zaštitom ličnih podataka u policijskom sektoru.
“U svakom slučaju, smatramo da institucije BiH treba međusobno da sarađuju umjesto da komuniciraju putem otvorenih pisama, a ukoliko postoje određene nepravilnosti, iste je potrebno ispraviti i postupiti u skladu sa zakonskim nadležnostima”, zaključuju u SIPA-i.
Puni identitet osoba lišenih slobode, niti bilo kakve druge generalijske podatke, kako su nam rekli, ne daju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).
Načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću MUP-a RS-a Mirna Miljanović kaže da postoji i klauzula prema kojoj se za maloljetnike u vijestima i saopćenjima ne navodi ništa od podataka. Ona dodaje da kada su se ranije radile vijesti o saobraćajnim nesrećama – pošto su na snazi bile drugačije zakonske odredbe – u saopćenjima se davao registarski broj vozila i starost učesnika, ali da se to već godinama ne radi.
“Pogotovo se ne radi to da izvršiocu date ko je prijavilac, zato što smo imali krivičnih djela korupcije koje su nama građani direktno prijavili i na osnovu kojih smo hapsili, poput javnih službenika, inspektora. Nismo htjeli nikada da kažemo ni ko je oštećeni, ni ko je prijavio, ni medijima ni bilo kome drugom. To je bilo u cilju zaštite lica, a i same istrage”, ističe Miljanović.
U Federalnoj upravi policije kažu da su sva njihova postupanja u okviru zakonskih propisa, te da namaju komentara kada je u pitanju obrada ličnih podataka, niti snimci privođenja.
U otvorenom pismu Agencije za zaštitu ličnih podataka još stoji kako nema dvojbe da su javni organi obavezni da informišu javnost o svom radu, pa i proaktivnim pristupom. Međutim, kako se dodaje, to mora biti izbalansirano između prava na informaciju i prava na zaštitu ličnih podataka.
Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH se prije nekoliko godina obratila državnom Sudu i Tužilaštvu s primjedbom da automatski ne obrađuju lične podatke iz optužnica i presuda za najteža krivična djela. Nakon toga, Sud BiH je povukao sve pravosnažne presude, a Državno tužilaštvo sve optužnice.
Nakon kampanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), presude su vraćene zbog postojanja interesa javnosti, dok su optužnice još uvijek nedostupne.
