Silos: Bez razloga zatvoreni
Vještak Martin Frančešević je rekao da je od srpskog stanovništva oduzet arsenal naoružanja koji je pronađen prilikom pretresa kuća i drugih objekata u njihovom vlasništvu.
Pojasnio je da je iz dokumenata koje mu je dostavilo Tužilaštvo BiH zaključio da je oduzeta veća količina naoružanja, granata, tromblonskih mina, 700 komada cijevi i između 50.000 do 60.000 metaka različitog kalibra.
“Moje mišljenje i stav po pitanju ovih količina naoružanja jeste da nisu predstavljale značajniju prijetnju koja bi iziskivala kompletno hapšenje lica srpske nacionalnosti. Nije bilo razloga da ta lica ostanu zatvorena, jer nisu imala u posjedu to naoružanje”, kazao je Frančešević, te naveo da se podaci o oduzetom naoružanju nalaze u izvještajima Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići.
Prema vještaku, preko 500 osoba je zatvoreno, uglavnom muškaraca, od kojih su neki bili bolesni i nepokretni.
“Po mojoj procjeni, bilo je 350 vojno sposobnih. Vojni kapacitet kojim je moglo raspolagati srpsko stanovništvo na tom prostoru jeste pola bataljona”, rekao je Frančešević, dodavši da taj broj vojno sposobnih u vojnom smislu organizovanja ne bi trebalo da predstavlja neku prijetnju, pogotovo nakon razoružavanja.
Vještak je dodao da važnost magistralnog puta M-17, koji je iz Hrasnice bio jedini ulaz za područje Sarajeva, ne može biti opravdanje za pritvaranje.
On je istaknuo da je postojao značajan otpor u lokalnoj sredini da se zatvoreni ljudi puste.
“Sve se vrti oko problema nestalih lica muslimanske nacionalnosti, oko 180, i pokušavalo se pod pritiskom rodbine doći do informacija šta je s tim nestalim licima. Muslimansko stanovništvo je pokušavalo preko zatvorenika ishoditi razmjenu ili bar dobijanje informacija”, kazao je Frančešević.
Za zločine počinjene nad zatočenicima u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”, Tužilaštvo BiH tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Nermina Kalembera i Šerifa Mešanovića.
Na teret optuženima je stavljeno nečovječno postupanje, nanošenje fizičke i duševne patnje zatočenicima u logorima “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj”. Prema optužnici, Šabić je bio komandir policije u Pazariću od početka juna 1992. godine. Ostali optuženi bili su u civilnim i vojnim strukturama te obavljali dužnosti u logorima.
Prema mišljenju vještaka, osobe su stavljene u privremenu izolaciju odlukom Ratnog predsjedništva općine Hadžići jer je postojala osnovana sumnja da sarađuju s neprijateljem.
“Iz toga što sam ja vidio, najveći dio aktivnosti privođenja i zatvaranja odradile su policijske strukture. Nešto je učestvovala Vojna policija i Teritorijalna odbrana (TO), ali glavni dio posla uradila je policija”, rekao je vještak.
Zatvorenici su, prema vještaku, nekoliko mjeseci bili pod ingerencijom policijskih struktura. U novembru 1992. godine, smatra vještak, sve je prešlo u nadležnost oružanih snaga i tako je ostalo do kraja rata.
Frančešević će 25. maja odgovarati na unakrsna pitanja Odbrane.
