Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

Stanišić, bivši komandant Šestog bataljona Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), proglašen je krivim za učešće u zločinu na brani u Petkovcima, gdje je strijeljano preko 700 zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice.

“Pod komandom Stanišića, pripadnici Šestog bataljona su 14. i 15. jula 1992. prihvatili nekoliko stotina zarobljenih muškaraca iz Srebrenice u Petkovcima uz znanje optuženog da će naknadno biti strijeljani”, navodi se u presudi.

Predsjedavajući Sudskog vijeća Staniša Gluhajić kazao je da su zarobljenici bili zatvoreni u tri objekta u Petkovcima, gdje je bila i komanda bataljona i gdje se sve vrijeme nalazio Stanišić, te da su Srebreničani premlaćivani i držani u nehumanim uslovima. Gluhajić je rekao i da su visoki oficiri VRS-a tada boravili u Petkovcima, te da dovoženje zarobljenika nije moglo proći nezapaženo, kao i zvuci pucnjave.

“Generalni stav je bio – prebaciti, zatvoriti i potom pobiti”, kazao je Gluhajić.

Vijeće je, kako je rekao Gluhajić, poklonilo vjeru vještaku koji je kazao da učesnici ovog događaja nisu ni mislili tretirati srebreničke muškarce kao ratne zarobljenike, jer da jesu, odveli bi ih u logor Batković kod Bijeljine.

“Kod škole u Petkovcima 14. jula je ubijeno 20 muškaraca”, rekao je Gluhajić, dodavši da su pripadnici Šestog bataljona uklonili tijela po naredbi optuženog.

Pod komandom optuženog, kako je kazao Gluhajić, vršena je koordinacija, vezivanje zatvorenika, nadgledano ukrcavanje i praćenje Bošnjaka do “Crvene brane”, znajući da će biti ubijeni.

Vijeće je zaključilo da je Stanišić imao potpuni uvid i pružio pomoć Glavnom štabu VRS-a, koji je za cilj imao istrebljenje bošnjačkog naroda s područja Srebrenice. U julu 1995. godine, kako se navodi, 40.000 Bošnjaka je protjerano, a preko 7.000 ubijeno.

Gluhajić je rekao da Vijeće nije prihvatilo tezu Odbrane da se radilo o asanaciji terena.

Stanišiću je izrečena kazna po krivičnom zakonu bivše Jugoslavije, dok je istom presudom Milošević oslobođen po Krivičnom zakonu BiH.

U obrazloženju presude, Sudsko vijeće je napomenulo da kaznu smatra adekvatnom te da ona “predstavlja odraz društvene osude djela”.

Marko Milošević je oslobođen krivice za genocid, a Vijeće je kazalo da – iako je utvrđeno da se on u julu 1995. godine nalazio u Petkovcima i bio zamjenik komandanta Šestog bataljona Zvorničke brigade VRS-a – “nije izveden niti jedan dokaz da je Stanišić prebacio neke ovlasti na njega kao zamjenika”.

Stanišiću je u kaznu uračunato vrijeme provedeno u pritvoru, a rješenjem Suda produžene su mu mjere zabrane. On i Milošević su oslobođeni plaćanja sudskih troškova, dok su oštećeni upućeni na parnicu.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao