Četvrtak, 24 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Pored zatvorske kazne od četiri godine, Apelaciono vijeće Suda BiH je Vesić izreklo novčanu kaznu od 30.000 KM koju je dužna platiti u roku od šest mjeseci.

Od Vesić je oduzeta imovinska korist pribavljena krivičnim djelom, odnosno novac u iznosu od 314.353 KM.

Vesić je proglašena krivom što je kao ovlaštena osoba u pravnom licu MIR-TRADE d.o.o. Jablan Laktaši, u periodu od januara do maja 2005. godine, u namjeri da izbjegne plaćanje poreza na promet proizvoda, prodala robu u vrijednosti od 1.8 miliona maraka za gotov novac. Pri tome nije obračunala, prijavila niti platila porez u iznosu od 314.353 KM.

U obrazloženju odluke, predsjedavajući Apelacionog vijeća Miloš Babić je rekao da su otklonjeni nedostaci i manjkavosti iz prvostepene presude, te je na nesumnjiv način utvrđeno da su u radnjama optužene sadržana sva bića krivičnog djela poreske utaje.

“Utvrđeno je da optužena nije obračunala, platila niti prijavila porez, a da bi to prikrila sačinila je 93 lažna računa za robu. Sporno pitanje je da li je bilo stvarnog prometa roba između pravnih osoba ZOKI PROM-EX d.o.o. Laktaši i MIR-TRADE d.o.o. Jablan Laktaši, a Vijeće je utvrdilo da nije”, rekao je sudija Babić.

Babić se osvrnuo i na iskaz svjedoka koji je potvrdio da nije bilo stvarnog prometa, a koji je bio računovođa, te nalaz vještaka koji je ocijenio da su knjige ulaznih i izlaznih faktura vođene nepotpuno.

Sud BiH je u prvostepenom postupku donio odbijajuću presudu protiv Vesić, zbog čega je Državno tužilaštvo izjavilo žalbu, te je došlo do obnove postupka.

Vesić nije prisustvovala izricanju presude, na koju postoji mogućnost žalbe trećestepenom vijeću.

Najčitanije
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.