Nedjelja, 8 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Kako je pojasnio branilac Jerko Čilić, Slišković se nalazi na liječenju u mostarskoj bolnici, ali advokat nije uz sebe imao medicinsku dokumentaciju kojom bi se potkrijepile te tvrdnje.

Čilić je dodao da mu je Slišković otkazao punomoć, a poslije toga ga obavijestio da “leži” u bolnici.

Predsjedavajuća Sudskog vijeća Amela Huskić je rekla da je bolnica obavijestila Sud BiH da se optuženi “samovoljno javlja na ležanje”, gdje ga prime i otpuste. Spomenula je da iz neuropsihijatrijskog nalaza proizlazi da je optuženi uračunljiv i da je sposoban pratiti suđenje.

Pošto optuženi nije opravdao izostanak, odnosno nije dostavio odgovarajuću medicinsku dokumentaciju, Državni sud je donio rješenje da Sliškovića na naredno ročište dovede Sudska policija.

Optužnica, pored Sliškovića, tereti Jerka, Slavu i Jozu Ivankovića-Lijanovića, Milorada Bahilja, Željka Mikulića, Draženka Kvesića, Mirjanu Šakotu, Mirka Galića i Miroslava Čolaka da su kao grupa za organizirani kriminal izbjegli da plate porez u iznosu od oko 200.000 konvertibilnih maraka (KM).

Jerko, Slavo i Jozo Ivanković-Lijanović i Čolak optuženi su i za pranje novca, dok su Bahilj, Slišković, Mikulić, Kvesić, Šakota i Galić optuženi za neplaćanje poreza. Pored firmi “Lijanovići”, “MI-MO”, “Farmer” i “Farmko”, optužnica tereti i pravno lice “Optimum” za neplaćanje poreza.

Nastavak suđenja je planiran za 28. mart.

Najčitanije
Saznajte više
Ustavni sud odbio apelacije trojici osuđenih za ratne zločine
Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovane zahtjeve trojice pravosnažno osuđenih za ratne zločine za donošenje privremenih mjera kojima će vratiti postupak na početak, ukinuti izdržavanja kazne zatvora te staviti van snage crvenu potjernicu.
Šta trebate znati o izvještaju o svjetskim katastrofama i dezinformacijama
Štetne informacije nisu samo tehnički problem, već egzistencijalna prijetnja humanitarnom radu, dok sposobnost humanitarnih aktera da djeluju zavisi isključivo od njihovog integriteta i povjerenja koje uživaju u zajednicama, navodi se u Izvještaju Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Ustavni sud BiH odbio zahtjev bivšoj sutkinji za ukidanje zabrane putovanja
Usvojena ažurirana Komunikacijska strategija VSTV-a
Optužnica protiv ruskog dobrovoljca iz Modriče vraćena na doradu