godine iz srebreničkog sela Zalazje.
Ljiljana Rakić je ispričala da je 12. jula 1992. bio napad na Zalazje i od Vasića je čula da je bila “Naserova jedinica”. Kazala je da joj je Vasić rekao da je vidio da su živi odvedeni njen suprug Miodrag i druge osobe.
Rakić je istakla da ima saznanja da su suprug i te druge osobe bili u policijskoj stanici, te da “ih je odveo Zulfo Tursunović”. U unakrsnom ispitivanju svjedokinja je kazala kako se pričalo da su u zatvoru bili tri do četiri dana.
Tijelo njenog supruga, rekla je svjedokinja, pronađeno je prije dvije ili tri godine “na smeću, ukopano s tim ostalim”.
“Narod priča, ‘ubio ovaj, ubio onaj’. Ne mogu reći ko je ubio kad ne znam ko je”, izjavila je Rakić.
Ona je svjedočila na suđenju Izetu Arifoviću, Suadu Smajloviću i Amiru Salihoviću, koji su optuženi da su, kao pripadnici oružanih snaga Srebrenice u sastavu Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), u junu i julu 1992. godine učestvovali u ubistvima civila srpske nacionalnosti na području općina Srebrenica i Bratunac.
Svjedok Branislav Vasiljević je kazao da su prilikom napada na Zalazje poginula njegova dvojica braće, te druge osobe, što je on čuo od trojice očevidaca dan ili dva poslije 12. jula 1992. godine.
“Rekli su mi da su nakon borbe vidjeli da je osam zarobljenih sa Zalazja odvedeno za Srebrenicu”, izjavio je svjedok.
Na pitanje da li su očevici kazali ko je odveo te osobe, svjedok je odgovorio da su vidjeli postrojavanje jedinice i čuli “dozivanje Nasera Orića”.
Odbrana Arifovića je ocijenila iskaz irelevantnim, pojasnivši da svjedokova braća nisu obuhvaćena optužnicom, a da on svjedoči o saznanjima drugih svjedoka koji su u ovom predmetu neposredno saslušani. Ostale Odbrane nisu imale pitanja za svjedoka.
Suđenje će se nastaviti 15. marta.
