Karagić: Odnos prema nesrpskom stanovništvu

Presudama iz Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i drugih sudova Tužilaštvo BiH je željelo dokazati postojanje općeg ratnog stanja u Doboju, kao i odnos prema nesrpskom stanovništvu. Odbrana je prigovorila na ove dokaze naglasivši da ne mogu biti predmet razmatranja, ne obrazloživši detaljno zašto.

Tužilaštvo BiH je u spis uložilo i akt Centra službe bezbjednosti Doboj iz 17. augusta 1992. o hapšenju nekoliko osoba u Tesliću zbog odnosa prema nesrpskom stanovništvu u Doboju. Među uhapšenima je, kako tvrdi Tužilaštvo, bio i optuženi Karagić. Odbrana je na ovaj dokaz prigovorila na relevantnost i autentičnost.

Uloženo je i nekoliko izvoda iz matične knjige umrlih, na koje Odbrana nije imala prigovore.

Među uloženim dokazima su i izvodi iz kaznene evidencije za optuženog Karagića, kao i zapisnik o njegovom saslušanju u svojstvu osumnjičenog kojim žele dokazati pripadnost određenoj vojnoj jedinici.

Slobodana Karagića zvanog Karaga optužnica tereti za učešće u napadima na hrvatsko i bošnjačko stanovništvo na području Doboja od proljeća do jeseni 1992. godine. Kao nekadašnjem komandantu specijalne policijske jedinice “Crvene beretke”, na teret su mu stavljena ubistva, oduzimanja slobode, silovanja i krađa imovine.

Na današnjem ročištu suđenje je formalno počelo iznova, zbog protoka vremena dužeg od 30 dana.

Tužilac Miroslav Janjić je kazao da planira saslušati još jednog svjedoka, te da ostaje još zaštićeni svjedok koji trenutno zbog psihičkog stanja ne može biti saslušan.

Vijeće je naložilo Odbrani da za naredno ročište planirano 13. februara iznese plan svojih dokaza.