Subota, 15 Marta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

“Časni sude, nisam kriv”, izjavio je optuženi Radeljaš, uz obrazloženje da je primio optužnicu i da mu je jasno za šta se tereti.

Slično su izjavili i ostali optuženi, dok je Hadžić istakao da se ne osjeća krivim ni po jednoj tački optužnice.

Radeljašu je optužnicom stavljeno na teret ovjeravanje neistinitog sadržaja, podstrekavanje na zloupotrebu položaja, pranje novca i davanje dara, a ostalima zloupotreba položaja ili ovlaštenja, dok se Horo tereti i za pranje novca.

Prije nego su se optuženi izjasnili o krivici, njihovi branioci su naveli da im Kantonalni sud još nije dostavio rješenja po prethodnim prigovorima koje su izjavili na optužnicu, dok je tužilac Senad Osmić dodao da je Tužilaštvo rješenje dobilo prije ročišta.

Inidra Jahić, sutkinja za prethodno saslušanje, odgovorila je da je sudska odluka po žalbama Odbrana donesena, jer bez nje, kako je obrazložila, ne bi bilo ročišta o izjašnjenju, a braniocima je sugerisano da još jednom provjere da li su dobili rješenje.

Prema navodima Kantonalnog tužilaštva, optuženi se terete  da su zloupotrebom službenog položaja poduzeli međusobno povezane radnje tako što su nezakonito proveli postupak dodjele zemljišta Radeljašu. Potom su nezakonito proveli postupak za utvrđivanje visine naknade za oduzimanje zemljišta koje je Radeljašu ranije dodijeljeno.

Hadžić, bivši načelnik Općine Novi Grad, tereti se da je iz budžeta Općine nezakonito omogućio isplatu više od milion konvertibilnih maraka (KM) Radeljašu za zemljište, koje je 2006. godine platio Općini u iznosu od 51.340,00 KM. Počinjenjem ovih krivičnih djela, kako navode u Tužilaštvu, budžet Općine Novi Grad oštećen je za iznos od skoro milion maraka.

Najčitanije
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.