Tužba protiv izbora Debevca zbog manjka iskustva
Tankić je Sudu BiH podnio zahtjev za zaštitu sloboda i prava zagarantovanih Ustavom, u kojem navodi da Debevec nema dokazano iskustvo u rukovođenju, što je zakonom propisano za čelnika Suda BiH.
U zahtjevu Tankić navodi da su prilikom izbora prekršena njegova prava kao kandidata za poziciju predsjednika Suda BiH.
Tankić je istakao da “kao kandidat za imenovanje za predsjednika ima dokazanu rukovodnu sposobnost kroz dugogodišnje obavljanje funkcije rukovodnih poslova, ali to VSTV nije uzeo u obzir”.
Ukazujući na nepravilnosti procedura i pravičnog postupka, Tankić naglašava i da u podvijeću za izbor predsjednika nije bilo člana sa nivoa BiH.
“Ovo je imalo za posljedicu da je imenovan predsjednik Suda BiH sa šest glasova od mogućih 15. Takođe ističem da od pet članova komisije za intervju tri nisu glasala za Debevca, što upućuje na ozbiljne sumnje u pravičnost i objektivnost u donošenju odluke”, naveo je Tankić.
U Sudu BiH su potvrdili da su zaprimili zahtjev Tankića i da je u toku pripremna faza njenog rješavanja, ali da još uvijek nije zakazano ročište.
Prema Zakonu o VSTV-u, predsjednik Suda BiH je jedan od sudija iz ove institucije, koji “ima dokazane rukovodne i organizacijske sposobnosti bitne za rad tog suda”.
Kako su Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekli sagovornici iz pravosuđa, podnošenje tužbe Sudu BiH je bio jedini način za osporavanje odluke VSTV-a s obzirom da zakonom nije propisana mogućnost ulaganja žalbe na odluke ove institucije. Ustav propisuje pravo na pravično suđenje i pravičan postupak. Takođe, Evropska konvencija o ljudskim pravima propisuje da mora postojati mogućnost da nezavisni organ preispituje odluke institucija.
Prema saznanjima BIRN-a BiH, još dvoje sudija Suda BiH namjeravalo je podnijeti tužbu sa Tankićem, ali su odustali.
Ranije je bilo pokušaja da se preko Upravnog odjeljenja Suda BiH ospore određene odluke VSTV-a o imenovanju, ali nisu bili uspješni.
Ukoliko bi u ovom slučaju Sud BiH ipak poništio odluku o izboru, sagovornici iz pravosuđa smatraju da bi konkurs morao biti poništen jer Tankić u zahtjevu osporava proceduru imenovanja.
U tom slučaju, prema zakonu, konkurs ne bi mogao biti raspisan godinu dana.
Aktuelnoj predsjednici Suda BiH Meddžidi Kreso mandat ističe 26. januara 2017. godine. Izvori iz Suda BiH su kazali da se Kreso ne želi zadržati na toj poziciji kao vršilac dužnosti.
Izbor budućeg predsjednika Suda BiH podijelio je članove VSTV-a na sjednici održanoj 14. decembra u Mostaru.
Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija i članovi koji su podržali prijedlog komisije za izbor Debevca kao najboljeg kandidata, istakli su da je Debevec bio “briljantan” u intervju i izlaganju planova za dalji rad Suda BiH.
Sudija Vrhovnog suda Federacije BiH Goran Nezirović je tokom diskusije prije glasanja rekao da je proces imenovanja predsjednika Suda BiH “diskreditovan i kontaminiran”, s obzirom da se u intervjuu u kojem je Debevec izložio “viziju rukovođenja”, daje veća snaga u odnosu na stvarno iskustvo.
“Kada je Debevec počeo svoju karijeru, neki su bile već sudije Suda BiH, poput Mire Smajlović. On nema iskustva u rukovođenju. Kako je moguće da intervju ima veću snagu od nečijeg dugogodišnjeg rada… Toliko o objektivnosti”, rekao je Nezirović.
Debevec je sudija Suda BiH od decembra 2012. godine. Prije toga je radio kao tužilac u Državnom tužilaštvu, kao i na Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu. Debevec je radio i kao pravni savjetnik u Komisiji za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (CRPC), u Hypo banci u Sarajevu i Pravobranilaštvu Općine Centar.
Prema Zakonu o upravnim sporovima propisan je hitni rok od 15 dana za rješavanja ove vrste podnesaka.
