Srijeda, 30 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Dokazi izvedeni tokom suđenja, kako je rekao tužilac Arthur Traldi, pokazuju upravo suprotno, da je Vojska Republike Srpske (VRS) pod Mladićevom komandom, po istom obrascu, činila zločine nad Muslimanima i Hrvatima u kampanji etničkog čišćenja.

Na tvrdnju Mladićeve Odbrane da je u opštini Sanski Most tokom rata ostalo da živi oko 3.000 nesrba, zastupnik Optužbe uzvratio je podatkom da ih je prije sukoba bilo 28.000.

Traldi se, pritom, pozvao na dokumente srpskih vlasti o “neophodnosti da nesrbi budu uklonjeni”.

“Ti ljudi pomjerani su užasnim zločinima, masovnim hapšenjima, masakrima, uništavanjem sela”, rekao je tužilac, navodeći kao primjer ubistvo 29 žena i djece u selu Hrustovo kod Sanskog Mosta, u maju 1992. godine

Dokazujući da se isto desilo u opštini Ključ, Traldi je iz ratne bilježnice Mladića citirao da je u toj opštini “u januaru 1992. bilo 17.000 Muslimana, u septembru te godine 5.000, a u novembru 2.000”.

Odbacujući tvrdnju Odbrane da je Mladić nastojao da kazni počinioce zlodjela, zastupnik Optužbe je tvrdio da, naprotiv, komandant VRS nije kažnjavao, nego unaprjeđivao podređene koji su počinili zločine.

Traldi je naveo primjer komandanta Rogatičke brigade VRS Rajka Kušića, koga je Mladić unaprijedio uprkos zločinima koji su njegovi vojnici počinili u toj opštini.

Oficir VRS koji je zvaničnim dokumentom pozvao Kušića da “zaustavi masakre”, istovremeno je bio smijenjen, predočio je tužilac.

Kušić je, po Traldiju, nastavio za zločinima u rogatičkom kraju do 1995., a Mladić ga je hvalio, što je u sudnici ilustrovano snimkom na kojem Mladić kaže: “Svaka čast, Kušiću” i naziva ga “zaslužnim oficirom”.

“Da bi se u VRS napredovalo bilo je neophodno biti uspješan etnički čistač”, ocijenio je tužilac, navodeći i primjere drugih unaprjeđenih oficira, poput Stanislava Galića i Radislava Krstića, koje je Tribunal osudio zbog ratnih zločina u Sarajevu i Srebrenici.

Kao dokaz da je Mladić znao za zločine i naređivao da oni budu prikriveni, Traldi je naveo generalovu ratnu bilježnicu da se informacije o masovnoj grobnici u rudniku Tomašica kod Prijedora učine nedostupnim.

“Mladić je hvalio uspješnu kampanju entičkog čišćenja, a nije kažnjavao počinioce”, kazao je tužilac.

Na tezu Odbrane da su počinioci bili upućivani na front, zastupnik Optužbe je uzvratio da im je “time samo omogućeno da počine još zločina”.

Naređenja Mladića o poštovanju međunarodnih ratnih propisa i Ženevskih konvencija, Traldi je odbacio kao “bezuba i kozmetička”.

Pozivajući se na dokaze, tužilac je kazao da “niko nije bio kažnjen, ni kada su počinioci priznali, a oružje i tijela žrtava bili dostupni…zato što su vojnici radili ono što je trebalo da rade – da etnički očiste teritorije”.

Traldi je kao primjer naveo da niko nije kažnjen za ubistvo oko 150 muslimanskih muškaraca u selu Grabovica kod Kotor Varoši u novembru 1992.

Da je Mladić znao za to, tužilac je dokazivao citirajući depešu koju je njegovom štabu uputio Prvi krajiški korpus u kojoj je pisalo da je u Grabovici počinjen “brutalni masakr”.

Kao dokaz o prikrivanju zločina, Traldi je citirao drugu depešu u kojoj je, sutradan, Prvi krajiški korpus izvjestio Mladićev štab da je “150 ekstremista ubijeno u borbi”.

Tužioci nastavljaju sa iznošenjem završne riječi.

Mladić je optužen  za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Najčitanije
Saznajte više
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Državna tužiteljica zatražila izuzeće Disciplinske komisije zbog sumnje u pristrasnost
Glavna rasprava u disciplinskom postupku protiv tužiteljice Tužilaštva Bosne i Hercegovine Violete Mandić, zbog kršenja etičkog kodeksa i kašnjenja u izvršavanju dužnosti, odgođena je nakon što je zatražila izuzeće Disciplinske komisije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).
Okružno javno tužilaštvo Bijeljina. Foto: Detektor
Odbijena disciplinska tužba protiv tužiteljice iz Bijeljine
Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) potvrdila je odluku kojom je odbijena disciplinska tužba protiv Olge Pantić, bivše glavne tužiteljice Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, zbog kršenja propisa kojima se regulišu poslovi rukovođenja tužilaštvom i tužilačkom upravom.
Poziv EU da sankcioniše zvaničnike Srbije i Republike Srpske zbog veličanja Mladića
Povratnik u Bratunac traži naknadu štete zbog napada 

Otvaranje spomen-sobe žrtvama s područja Vlasenice