Sarajevo Film Festival kao proslava života (VIDEO)

Iz press službe najavljuju da će ovogodišnji SFF ponuditi 222 filmska ostvarenja koja stižu iz 61 zemlje svijeta.

“Program festivala predstaviće 77 bosanskohercegovačkih filmova i 44 svjetske premijere, što pokazuje da je SFF premašio epitet regionalnog festivala”, naglašavaju iz press službe.

U okviru programa biće prikazano deset igranih filmova, od čega su četiri bosanskohercegovačka, među kojima je i nagrađeni film “Smrt u Sarajevu” reditelja Danisa Tanovića.

Za ljubitelje dokumentarnog filma program će ponuditi 29 projekcija, a u osam dana festivala biće prikazano 16 kratkih i dva animirana filma.

Sarajevo Film Festival je prvi put održan u oktobru 1995. godine u tada još opkoljenom Sarajevu. U protekle 22 godine postao je vodeći filmski festival u regiji, a pokrenuli su ga ljudi koji su tada radili u Obala Art Centru i vodili prvo ratno kino.

Mirsad Purivatra, današnji direktor SFF-a, za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) se prisjetio prvih projekcija u opkoljenom gradu.

“Interes je bio veliki. Ljudi su dolazili zbog filma, ali su isto tako dolazili i da se vide. Da vidimo ko je živ, ko je u Sarajevu, da pričamo priče. Upravo u ratnom kinu nastala je ideja za festival. Tada smo zaključili da to mora biti ljetnji festival, da slavimo život sa filmom. Prvi festival se čak zvao Prvi ljetnji filmski festival koji, nažalost, zbog velike borbe u Sarajevu u šestom mjesecu nije ni održan, pa smo ga premjestili za kraj desetog mjeseca”, rekao je Purivatra.

Selektorica takmičarskog programa SFF-a Elma Tataragić kazala je da je festival ratnih godina nastao iz potrebe da se živi civilizirano.

“Mi ne možemo biti svedeni samo na litar vode i pola kile hljeba ili brašna ili konzervu. Htjeli smo svim ljudima, koji toliko godina nisu bili tretirani kao ljudi, omogućiti da žive jednu filmsku priču. Mislim da i danas živimo tu priču i mislim da nosimo istu poruku kao i prije 20 godina – da budućnost za Sarajevo, za BiH, pa i za regiju, ipak postoji”, kazala je Tataragić.

U toku 12 dana festivala 1995. godine prikazano je 37 filmova. Festival je posjetilo 15.000 gledalaca, a sve projekcije su bile potpuno rasprodane.

Mirsad Purivatra se prisjeća da je te godine najteže bilo donijeti kopije filmova u Sarajevo.

“Jedna sama kopija na traci je teška oko 30 kilograma. Tada su autori koje danas znamo kao klasike svjetskog filma, Leos Carax, ili Alfonso Cuaron, ili Milčo Mančevski, odlučili da dođu u Sarajevo i da rizikuju svoje živote. Naravno, morali su sa sobom da nose i filmske trake. Tako da je jedan Leos Carax koji možda teži ukupno 60 kilograma, nosio svoja tri filma. I to je sve dolazilo u Sarajevo starim putem preko Igmana”, kazao je Purivatra.

Dvije decenije kasnije, prema riječima Purivatre, festival je izrastao u međunarodni filmski festival sa posebnim fokusom na regiju Jugoistočne Evrope zahvaljujući kojem filmovi, talenti i budući projekti iz regije dospijevaju u centar pažnje međunarodne filmske javnosti.

“SFF je uspio da ostvari svoje početne ciljeve, uključujući i svoj najveći cilj da bude platforma za snimanje filmova u BiH. Ipak, najveće priznanje koje smo mogli dobiti je to da su građani Sarajeva prihvatili ovaj festival kao svoj. To je bio prelomni trenutak kada su ljudi osjetili da nije to samo festival, da je to način življenja. Idemo na ulice, idemo da živimo, idemo da se radujemo”, zaključio je Purivatra.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) će prvi put učestvovati kao partner u projektu “Suočavanje s prošlošću” ovogodišnjeg programa festivala.