Tribunal naredio Srbiji da sarađuje u slučaju troje radikala

Petar Jojić, Vjerica Radeta i Jovo Ostojić optuženi su da su ometali sprovođenje pravde time što su u procesu protiv lidera SRS-a Vojislava Šešelja, optuženog za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, uznemiravali svjedoke i uticali na njih.

Vlasti u Beogradu odbile su sprovesti nalog za hapšenje troje radikala koji je Tribunal izdao u januaru 2015., a Viši sud u Beogradu je potom, u maju ove godine, ocijenio da nisu ispunjeni uslovi za njihovo izručenje i da je Srbija obavezna sarađivati samo u predmetima protiv optuženih za ratne zločine.

Raspravno vijeće Tribunala, kojim predsjedava sudija Alphons Orie, danas je, međutim, naglasilo da je Srbija obavezna da sarađuje i u postupcima za nepoštivanje suda.

Iako član 29 Statuta Tribunala, na koji se srpski sud pozvao, ističe da su države obavezne sarađivati u slučajevima ratnih zločina, istim članom definiše se i obaveza saradnje “u vezi sa svim zahtjevima za pomoć” koje im uputi Sud u Haagu.

Raspravno vijeće je istaklo i da nepoštivanje suda kao kažnjivo djelo, iako nije propisano Statutom, ima čvrsto uporište u praksi Tribunala, kojom je potvrđena njegova nadležnost.

Tom praksom utvrđeno je da su postupci za nepoštivanje suda “ključni element sposobnosti Tribunala” da krivično goni počinioce ratnih zločina.

“Zbog toga, nedostatak saradnje u predmetima za nepoštivanje suda ima direktan uticaj na sposobnost Tribunala da ispuni svoj mandat”, naznačile su sudije.

Zaključujući da član 29 Statuta “stvara obavezu država da sarađuju i u predmetima za nepoštivanje suda”, Vijeće je podvuklo da se “Srbija ne može pozivati na svoje domaće zakone da opravda neizvršenje svojih međunarodnih obaveza”. Naprotiv, ako srpski zakoni nisu u skladu s tim međunarodnim obavezama, Srbija ih hitno mora uskladiti amandmanima.

Tribunal je podsjetio i da ni vlasti Srbije nisu negirale svoju obavezu da sarađuju s tim sudom, kao i da su indirektno potvrdile da se ta obaveza odnosi i na predmete za nepoštivanje suda.

“Štaviše, odluka Višeg suda u Beogradu u suprotnosti je s godinama saradnje Srbije s Tribunalom, koja je uključivala i hapšenje i predaju optuženih za nepoštivanje suda”, istaklo je Raspravno vijeće.

Šešelj je ove godine oslobođen krivice za zločine počinjene u BiH, Srbiji i Hrvatskoj. Trenutno je u toku žalbeni postupak.