Petak, 26 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Državno tužilaštvo i Mirel Karajić su u toku pregovora o mogućem sporazumu o priznanju krivice za borbu na stranom ratištu, rečeno je na statusnoj konferenciji pred Sudom BiH.

Karajićeva Odbrana i Tužilaštvo BiH nisu u sudnici iznosili detalje sporazuma, ali su kazali da su blizu dogovora.

Karajić je optužen da je prikupio novac s namjerom da otputuje na sirijsko ratište. Nakon toga je, tvrdi Tužilaštvo, u mesdžidu kod Bilala Bosnića i njemu bliskih osoba tražio i dobio informacije o načinu odlaska u Siriju i pridruženju Islamskoj državi.

U novembru 2014. godine, Karajić s još trojicom državljana BiH odlazi u Siriju i, kako se navodi u optužnici, priključuje se terorističkoj paravojnoj formaciji “Dewla Islamiya”. Sredinom 2015. godine uhapsila ga je turska policija i izručila u BiH.

Bosnić je prvostepenom presudom Suda BiH osuđen na sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja članova selefijske zajednice da se priključe terorističkim organizacijama u Siriji.

Do sada su Emin Hodžić i Fatih Hasanović priznali krivicu za borbu u Siriji, nakon čega su osuđeni na po godinu dana zatvora.

Tužilaštvo i Karajićeva Odbrana su rekli da će do 11. jula, kada je zakazano naredno ročište, obavijestiti Sud o tome da li je sklopljen sporazum.

 

Najčitanije
Saznajte više
Obilježavanje godišnjice zločina na Bikavcu u Višegradu
Polaganjem cvijeća i obraćanjem predstavnika udruženja, u subotu će u Višegradu biti obilježene 34 godine od zločina koji je ostao upamćen kao “živa lomača”, kada je više od 70 bošnjačkih civila zapaljeno u kući Mehe Aljića na Bikavcu.
Javna debata u Kaknju. Foto: Detektor
Kažnjavanje komentara na društvenim mrežama nije usklađeno s federalnim zakonima
Učesnici prve javne debate o primjeni Odluke o javnom redu i miru u Kaknju ocijenili su da propis koji omogućava kažnjavanje građana zbog vrijeđanja, prijetnji i govora mržnje na društvenim mrežama nije usklađen s važećim zakonodavstvom Federacije BiH te da ga je potrebno doraditi.