Nedjelja, 29 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Posljednji je preminuo Zdravko Tolimir, u 68. godini života, dok je čekao da bude prebačen na izdržavanje doživotne zatvorske kazne za genocid počinjen u Srebrenici.

Prema podacima Haškog tribunala, prosjek godina sadašnjih pritvorenika je 63, što je dvostruko više od prosjeka u drugim zatvorima.

Sadašnji pritvorenici u Haagu – među kojima su Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS), i Radovan Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske – uglavnom boluju od kardiovaskularnih oboljenja, problema s kostima, povišenog holesterola.

Prema dostupnim informacijama, Mladić je do sada imao dva moždana udara. Većina žrtava izražava bojazan da neće živi dočekati pravosnažnu presudu za genocid i zločine počinjene u BiH.

S druge strane, Karadžić je javno na suđenju zatražio da se ispita na koji način uslovi pritvora u Scheveningenu utiču na zdravlje zatvorenika, napomenuvši da je od 2008. godine 11 zatvorenika oboljelo od malignih oboljenja.

“Holandski pritvorski sistem nije za krhke ljude u trećem dobu”, kazao je tada Karadžić.

U Scheveningenu ističu da pritvorenici imaju neophodnu zdravstvenu zaštitu.

Osim Tolimira, u pritvorskoj jedinici je preminuo Slobodan Milošević, bivši predsjednik Srbije koji je bio optužen za genocid i ratne zločine, kao i Milan Kovačević, bivši član Kriznog štaba općine Prijedor kojem su također na teret bili stavljeni zločini počinjeni na tom području.

Slavko Dokmanović, nekadašnji predsjednik općine Vukovar, također je preminuo u pritvorskoj jedinici, a na teret su mu bili stavljeni zločini počinjeni u tom gradu.

Tokom suđenja za zločine u proteklom ratu ili čekajući upućivanje na izdržavanje kazne, neki optuženici su bili pušteni na privremenu slobodu, gdje ih je zadesila smrt. Među njima je Drago Nikolić, koji je bio osuđen na 35 godina zatvora za genocid u Srebrenici.

Također, na privremenoj slobodi je preminuo Milan Gvero, bivši član Glavnog štaba VRS-a koji je nepravosnažnom presudom bio osuđen na pet godina zatvora.

Momir Talić umro je na privremenoj slobodi prije kraja suđenja za zločine u Krajini.

Na privremenoj slobodi je umro i Rasim Delić, bivši komandant Glavnog štaba Armije BiH (ABiH) kojem je Sudsko vijeće potvrdilo kaznu od tri godine za zločin u Zavidovićima.

Mehmed Alagić, komandant Trećeg odnosno Sedmog korpusa Armije BiH (ABiH), umro je prije kraja suđenja za zločin u centralnoj Bosni.

Na privremenoj slobodi je umro i Đorđe Đukić, član Glavnog štaba VRS-a, kojem je na teret bio stavljen zločin u Sarajevu.

Dvojica osuđenika za ratne zločine iz Haškog tribunala preminula su tokom izdržavanja kazne. Riječ je o Miletu Mrkšiću, osuđenom na 20 godina zatvora zbog zločina u Vukovaru, i Milanu Babiću, kome je izrečeno 13 godina zatvora za zločine na području Republike Srpske Krajine. Mrkšić je izdržavao kaznu u Portugalu, a Babić u Velikoj Britaniji.

Devet optuženih za ratne zločine u BiH i regiji preminulo je ili ubijeno prije izručenja Haškom tribunalu, a među njima i Željko Ražnatović zvani Arkan.

Najčitanije
Saznajte više
Detektor Fact check: Dodikove tvrdnje pred 30. godišnjicu genocida ponovo u suprotnosti utvrđenim činjenicama
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, na konferenciji za medije je izjavio da nikad nije dokazano da je na području Srebrenice “ubijeno 8.000 ljudi i da nisu svi ubijeni od 11. do 18. jula 1995. već i godinama ranije“, što je u suprotnosti sa činjenicama koje su sudska vijeća u Haškom tribunalu utvrdila u više pravosnažnih presuda.
Dodik se hvali podrškom osuđenog američkog političara koga plaća za lobiranje
Američki lobista balkanskog porijekla Rod Blagojevich, koji je ranije osuđen za korupciju, i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik održali su od početka sedmice u Banjoj Luci nekoliko sastanaka na kojima je Blagojevich predstavljen kao prijatelj Republike Srpske. Ali ovo “prijateljstvo” se zasniva na ugovoru između Blagojevicheve firme i Vlade Republike Srpske od 27. marta da će on lobirati u SAD-u za honorar čiji iznos nije otkriven.