Utorak, 8 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Mirko Đukanović je 1992. godine bio zaposlen na poslovima odbrane, sa sjedištem u fabrici namještaja u Višegradu. Rekao je da je optuženi Jovan Popović radio u proizvodnji namještaja, a da je u aprilu 1992. angažovan da obezbjeđuje objekat.

“Kada je došao Užički korpus, vratio sam se na posao. Direktor fabrike mi je dao usmeno naređenje da moram pojačati stražu obezbjeđenja objekta. U obezbjeđenju je bio i optuženi Popović”, pojasnio je svjedok.

On je dodao da obezbjeđenje nije pripadalo vojnoj formaciji, te da nisu mobilisani. Svjedok je kazao da ne zna šta se dešavalo u fabrici kada je otišao s poslova koje je obavljao.

“Popović nije mogao biti u paravojnoj formaciji, jer je bio angažovan na obezbjeđenju objekta. I kada bi išli kući, nisu mogli biti odsutni više od dana”, izjavio je Đukanović.

Odgovarajući na unakrsna pitanja Tužilaštva, svjedok je rekao da su stražari bili naoružani puškama M-48 i da ih nisu iznosili izvan fabrike.

“Bilo je oko 30 pušaka, Popović je imao pušku. Bilo je lica koja su ulazila u fabriku, ali od paravojnih formacija nije niko ulazio (…) Popović je u većini slučajeva imao zelenu uniformu”, kazao je Đukanović.

Popoviću je na teret stavljeno da je bio u grupi vojnika koji su, predvođeni Milanom Lukićem, sredinom juna 1992. godine došli u Rodića Brdo, te u višegradsku policijsku stanicu odveli nekoliko civila, kojima se od tada gubi svaki trag. Optužnica ga tereti i za pljačku u nekoliko višegradskih sela. Haški tribunal je osudio Lukića na doživotni zatvor zbog zločina u Višegradu.

Suđenje će se nastaviti 3. februara.

Najčitanije
Saznajte više
Kevac i ostali: Borba za opstanak s petoro djece
Na suđenju za zločine u Biljanima kod Ključa, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine prisjetili su se maltretiranja, zatvaranja i odnošenja imovine, te odvođenja muškaraca u proljeće i ljeto 1992.
Dževad Mlaćo (lijevo) ispred zgrade Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Mlaćo i Cikotić: Nemogućnost transporta ratnih zarobljenika za Zenicu
Na suđenju za zločine u Bugojnu, vještak Odbrane izjavio je da u drugoj polovini 1993. nije bilo moguće prevesti grupu ratnih zarobljenika iz Bugojna u Zenicu zbog nepostojanja bezbjedne putne komunikacije.
Milan Mijić: Tužilaštvo traži kaznu za zločine u Jusićima