Stradanje Srebreničana u koloni

Pozivajući se na izjave koje su preživjeli pripadnici 28. divizije ABiH dali neposredno poslije proboja od 12. do 17. jula 1995. godine, Pavlović je zaključio je da je u tim borbama stradalo “2.000 do 3.000” boraca i civila.

Po izjavama preživjelih svjedoka koje je Pavlović analizirao, muslimanski “borci i civili” stradali su ne samo od vatre Vojske Republike Srpske (VRS) već i u međusobnim sukobima, a neki su počinili i samoubistva.

Mladić, nekadašnji komandant VRS-a, optužen je za genocid nad oko 7.000 muslimanskih Srebreničana. Prema optužnici, kolona od oko 15.000 muškaraca, od kojih je trećina bila naoružana, krenula je 12. jula 1995. godine u proboj iz Srebrenice, a tokom narednih dana VRS joj je postavljala zasjede.

Vještak Pavlović je rekao da je, po izjavama preživjelih svjedoka, “cijelim tokom proboja 28. divizija ABiH bila pod artiljerijskom i pješadijskom vatrom VRS-a” i da je “cijelim putem bilo gubitaka”.

Po citiranim izjavama preživjelih, u prvoj zasjedi koju je VRS postavila na području Buljima, 12. jula 1995. ubijeno je “oko 1.000 vojnika i civila”.

“Radi se o početku borbi, na terenu gdje je kolona 28. divizije ušla na područje VRS-a”, objasnio je Pavlović.

On je kazao da su, po izjavama svjedoka, naredne noći, između 12. i 13. jula 1995, toj koloni tokom borbi u području Kamenice “nanijeti najveći gubici tokom proboja”.

Pavlović je izjavio da je, prema procjenama, na području Kamenice stradalo između 1.000 i 2.000 muškaraca. Dodao je i da je bilo i izjava o manjem broju žrtava, ali da on nije procjenjivao “da li su izjave tačne” zato što je to “na sudu da utvrdi”.

Upitan da li se procjene o broju žrtava koje je naveo odnose samo na stradale u koloni 28. divizije ili i na “strijeljanja”, Pavlović je odgovorio: “Moj zaključak je da je velika većina čija su tijela pronađena, stradala u borbama, međusobnim borbama, bilo je i samoubistava, nažalost, pucali su i jedni na druge.”

Kao dokaz da su hiljade Muslimana stradale u koloni, Mladićeva Odbrana citirala je i dokument organa bezbjednosti Drugog korpusa ABiH o “ratnom zločinu nad bošnjačkim življem” u kojem piše da je bilo “2.000 do 3.000 ubijenih od Buljima do Konjević Polja”.

Na pitanje branioca Lukića da li je na tom području bilo strijeljanja ratnih zarobljenika, Pavlović je rekao: “Ja nisam naišao ni na jedan dokument da je bilo strijeljanja. Ne mogu da isključim da je bilo, ali nemam takva saznanja.”

Suđenje Mladiću, koji je optužen i za progone, zločine u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, nastavlja se u utorak, 15. decembra.