Nedjelja, 18 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Gligora Begovića pamtim. On se isticao nečovječnim postupanjem i zlodjelima. Bio je krvolok i najveći zlikovac. Ja sam od njega doživio nešto što ne bih poželio ni najgorem neprijatelju”, izjavio je Nedim Mustačević, koji je prepoznao optuženog u sudnici.

Mustačević je ispričao da ga je Begović svakodnevno tukao puškama, palicama, nogama i rukama, po svim dijelovima tijela, te ga gazio po ranjenoj nozi.

Da bi dokazali navode optužnice, u korist Tužilaštva BiH svjedočilo je 17 svjedoka, dok je Odbrana imala četiri svjedoka koja su govorila da Begović nije nasilan i da je bio na odsluženju vojnog roka u Batkoviću.

Svjedok Mustačević je kazao da je vidio kako Begović i još jedan stražar tuku 70-godišnjeg starca, koji je u međuvremenu preminuo. Mustačević je dodao da je vidio Begovića kako tuče trojicu zatvorenika iz Bijeljine, od kojih su dvojica podlegla.

Optuženi Begović je potvrdio da je tukao zatvorenike dok su prolazili kroz red srpskih vojnika, koji su ih udarali. S tim, Begović je naglasio da nije svaki zatvorenik udaran, već “prvi pa treći”, puškama i šakama.

Najgori stražar

Svjedok Ejub Smajić je rekao da ga je optuženi Begović tukao “bokserom”, rukama, nogama i bejzbol palicom. Optuženog je opisao kao jednog od najgorih stražara. Amir Berbić je u sudnici optuženog također prepoznao kao osobu koja ga je udarala u Batkoviću.

Berbić je istaknuo da je od posljedica premlaćivanja umro Zulfo Hadžiomerović, kojeg je optuženi prozvao da iziđe iz hangara u kojem je bio zatvoren.

S druge strane Begović je kazao da niko nije ubijen u logoru dok je on bio prisutan. Naglasio je da su neki ljudi nestajali, ali da ne zna gdje.

Prema Tužilaštvu BiH, od premlaćivanja u logoru Batković u kojima je učestvovao Begović preminula su petorica zatvorenika.

Osim premlaćivanja, Tužilaštvo BiH smatra da je Begović učestvovao i u seksualnom ponižavanju zatvorenika, ali tokom suđenja javnost je bila isključena sa ovih ročišta zbog zaštite intimnog života optuženog.

U završnoj riječi Tužilaštvo BiH je navelo da se seksualno zlostavljanje dešavalo na “čardaku”, gdje se odlagalo žito. Begović je negirao da je bilo seksualnog zlostavljanja na Čardaku, već da je tu dovođeno desetak zatvorenika kako ih ne bi popisao Crveni križ.

Nije nasilan

Slavko Vuković je izjavio da je optuženi Begović s njim bio u Bijeljini na odsluženju vojnog roka. Pojasnio je da je bio vozač, i u Batković je dolazio po hranu. Za Begovića je rekao da je cijelo vrijeme bio s njim u kasarni.

Mirko Begović, brat optuženog, kazao je da su imali komšije muslimane i da su se družili, te da mu brat nikad nije bio nasilan.

Supruga Radmila je rekla da je sa optuženim u braku i da imaju tri kćerke, te da on nikada nije bio nasilan.

Suđenje Begoviću počelo je 26. novembra prošle godine, a optuženi se branio sa slobode uz mjere zabrane.

Najčitanije
Saznajte više
Lobiranje s političkom cijenom u Americi uz tajac pravosuđa u BiH
Jedan od prvih američkih zvaničnika koji je posjetio Republiku Srpsku nakon višemilionskog lobiranja i otvoreno se svrstao na stranu Milorada Dodika dobio je otkaz u administraciji Donalda Trumpa. To je prvi direktno vidljivi rezultat krize unutar Bijele kuće u čijem se središtu našao Dodik. Dok se u SAD-u otvaraju pitanja sukoba interesa, domaće pravosuđe ignoriše aferu za koju već postoje odluke.
Oslobađajuća presuda Karlici ogolila uzaludnost ustupanja ratnih zločina Srbiji
Iako je Sud Bosne i Hercegovine za ratne zločine u Alićima i Ekićima kod Bosanskog Novog osudio više osoba na preko 180 godina zatvora, beogradski Viši sud je ove sedmice za ove zločine donio je oslobađajuće presude za dvije osobe, na šta porodice žrtava i stručnjaci upozoravaju da samo ustupanje predmeta Srbiji ne garantuje djelotvorno procesuiranje i povećava nepovjerenje u pravosuđe, a dovodi u pitanje i regionalnu saradnju.
Političke poruke na privatne brojeve bez saglasnosti građana