Subota, 26 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Kijac je izjavio da je “to bilo sasvim u redu”, u skladu sa saradnjom obavještajno-bezbjednosnih organa Vojske Republike Srpske (VRS) i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).

Zahtjev da se osmorici pripadnika Desetog diverzantskog odreda VRS-a izdaju lične karte s lažnim identitetom, Kijac je, kako je potvrdio, dobio od pukovnika Petra Salapure, načelnika obavještajnog sektora u Glavnom štabu VRS-a.

U zahtjevu koji je tužilac Arthur Traldi tokom unakrsnog ispitivanja predočio svjedoku pisalo je i da su dokumenti s lažnim identitetima neophodni osobama koje je “optužio Haški tribunal”.

U to vrijeme, kako je rečeno u sudnici, niko osim optuženog Mladića i predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića još nije bio pred Sudom u Haagu optužen za genocid u Srebrenici.

“Nisam 1996. godine imao nikakvu obavezu da sarađujem s Haškim tribunalom”, prokomentarisao je Kijac.

Među osobama koje su tada dobile lažni identitet od MUP-a RS-a bio je i Dražen Erdemović, koji je nedugo zatim priznao da je u julu 1995. učestvovao u strijeljanju oko 1.000 Muslimana na farmi Branjevo kod Zvornika.

Mladić, nekadašnji komandant Glavnog štaba VRS-a, optužen je za genocid u Srebrenici počinjen u julu 1995. godine, kada su srpske snage na više lokacija u okolini Zvornika strijeljale oko 7.000 Muslimana.

Tužilac Traldi je prikazao i dokument kojim Mladić 1996. godine daje ovlašćenje Erdemoviću i još trojici boraca da otputuju u Srbiju. Kijac je tvrdio da tada “nije imao nikakva saznanja o kojim se licima radi”.

Na sugestiju predsjedavajućeg sudije Alphonsa Orieja da je izdavanjem lažnih dokumenata osumnjičenima “opstruisao rad Tribunala”, Kijac je uzvratio: “Iz ove perspektive – da… Ali tada sam postupao po zakonu.”

Traldi je citirao i bilješke Mladića sa sastanka sa vrhovnim komandantom Karadžićem, neposredno poslije posjete BiH američke državne sekretarke Madeleine Albright. Karadžić je, po Mladićevim zapisima, tada rekao da je za Albrightovu “priređen veliki šou” i da su “očekivali da će naći 1.200 tijela, a našli su samo pet”.

Mladiću se sudi i za genocid u drugim opštinama, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Erdemović je nakon priznanja krivice osuđen na pet godina zatvora, a Karadžić trenutno čeka izricanje presude za genocid i zločine u BiH.

Suđenje Mladiću nastaviće se u ponedjeljak, 16. novembra.

Najčitanije
Saznajte više
Odbijen zahtjev Jovice Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg šefa srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovice Stanišića, osuđenog na 15 godina zatvora zbog zločina u šest općina u Bosni i Hercegovini i jednoj lokaciji u Hrvatskoj.
Centralna izborna komisija BiH. Foto: Detektor
CIK ponovno kaznio političke stranke na ukupno 23.000 maraka
Centralna izborna komisija kaznila je tri politička subjekta sa ukupno 23.000 konvertibilnih maraka zbog preuranjenje kampanje i zloupotrebe djece u političke svrhe, dok su njihovi kandidati kažnjeni novčanom kaznom od ukupno 17.500 maraka.
Zlatni grb Vlasenice posthumno dodijeljen Manetu Đuriću vrijeđa žrtve i preživjele
Porodice ubijenih Bijeljinaca nezadovoljne dužinom sudskog postupka