This post is also available in: English
Dodik je rekao da zakon povlači zbog “neprincipijelnih podvala i protesta koji su viđeni proteklih dana u Republici Srpskoj”, a koje je nazvao politički motiviranim.
“Ljudi tretirani ovim zakonom su usvojili Ustav koji i danas važi. Ovaj zakon je minimalno odvajanje za zasluge ljudi koji su stvorili ovo što danas imamo. Međutim, vidio sam da u javnosti postoji polarizacija, što mi nije bio cilj. Ova polarizacija govori da imamo degradaciju vrijednosti u društvu”, kazao je Dodik.
Prema pisanju medija, u utorak je ispred zgrade Narodne skupštine RS-a u Banjoj Luci održan protest oko stotinu bivših boraca i nezadovoljnih građana, koji su izražavali protivljenje zakonu.
Učesnici protesta su istakli da bi po tom zakonu RS izdvajala iz budžeta godišnje oko 2,5 miliona maraka, dok istovremeno borci primaju skoro deset puta manje penzije.
Dodik je rekao da će u narednom periodu pokrenuti “široku i javnu diskusiju o ovom zakonu”, te da očekuje da će nakon toga biti ponovo poslan na usvajanje.
“Zakon tretira ljude koji su dali okvir Republici Srpskoj prije rata, a zbog toga su mnogi od njih kasnije prošli torturu međunarodne zajednice. Posebno mi je neshvatljivo poređenje s borcima i ratnim invalidima – takvog poređenja ne može biti. Zakon tretira ljude koji su dali zakonodavni okvir, a borci su ljudi koji su kasnije samovoljno odlučili da brane tu republiku”, kazao je Dodik.
Dodik je rekao da bi usvajanje zakona bilo važno i zbog toga da se “konačno utvrdi da RS nije stvorena ratom, već prije njega”.
Zakon o pravima izabranih predstavnika RS-a u periodu od 1991. do 1996. godine, omogućio bi primanja za oko 95 osoba, među kojima su Momčilo Krajišnik, Radoslav Brđanin te Biljana Plavšić, koji su osuđeni na ukupno 61 godinu zatvora za ratne zločine, kao i optuženi Radovan Karadžić.
Povučeni zakon predviđao je da predsjednik, njegovi zamjenici i poslanici Narodne skupštine RS-a imaju pravo na novčanu naknadu u visini jedne i po prosječne plate, što iznosi oko 1.200 maraka. Pored toga, zakon podrazumijeva novčana primanja i za osobe koje su u ratu svojim radom učestvovale u stvaranju RS-a.
U ratnom periodu Karadžić je bio predsjednik RS-a, Plavšić potpredsjednica, Krajišnik predsjednik Narodne skupštine, dok je Brđanin bio poslanik. Karadžić trenutno čeka presudu Haškog tribunala, Brđanin je na odsluženju zatvorske kazne, a Krajišnik i Plavšić pušteni su na prijevremenu slobodu.
Karadžiću se sudi za genocid počinjen u Srebrenici i u još sedam općina, progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, terorisanje građana Sarajeva te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Krajišnik je osuđen na 20 godina za progon i deportacije nesrpskih civila s područja deset općina u BiH, a 2013. pušten je na prijevremenu slobodu, dok je Brđanin osuđen na 30 godina za zločine u BiH i nalazi se u zatvoru u Danskoj.
Biljana Plavšić je, nakon priznanja krivice, osuđena da je učestvovala u kreiranju i sprovođenju progona nesrpskog stanovništva u 37 općina, a što je za posljedicu imalo smrt i protjerivanje velikog broja osoba.
