Napad na Strategiju za ratne zločine

Prema njegovim riječima, to je napad na Strategiju za procesuiranje ratnih zločina, koja upravo nalaže procesuiranje najsloženijih predmeta u Tužilaštvu BiH.

Halilović je u uvodnom izlaganju kazao da se od 2008. godine, kada je usvojena Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina, vrši pritisak na Tužilaštvo BiH da se rade samo najosjetljiviji i najteži predmeti.

“Ako progonite nekog ko provodi Strategiju, a ne one koji rade drugačije i bave se manje složenim predmetima, to je poruka svim tužiocima. Ako se prihvati ovaj postupak protiv mene, bit će smiješna svaka buduća uputa Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Tužilaštvu BiH da se prioritetno bavi složenijim predmetima”, objasnio je Halilović.

Disciplinski tužilac VSTV-a Mirza Hadžiomerović je uložio materijalne dokaze, pojasnivši da se u njima vidi da je Halilović propustio da radi na jednom predmetu ratnog zločina koji mu je bio dodijeljen.

Među dokazima, Hadžiomerović je uložio i dopis Tužilaštva BiH iz jula ove godine, te kazao kako se u njemu navodi da su složeni predmeti na kojima je Halilović radio u periodu između 2007. i 2013. godine “samo djelimično okončani”.

Halilović je odgovorio da dokaz upravo pokazuje da je on jedan od “najbolje ocijenjenih tužilaca”.

“Ja sam isključivo radio po nalozima VSTV-a, Tužilaštva BiH i Nadzornog odbora za implementaciju Strategije, koji su svi govorili da se moraju prvo raditi složeni predmeti. Nisam počinio prekršaj, a ako jesam, onda su moji saizvršioci svi rukovodioci ovih najviših sudskih instanci”, rekao je on.

Kao svjedoke koji će potvrditi ove navode, Halilović je na ovom ročištu ispitao bivšeg predsjednika Nadzornog odbora za implementaciju Strategije Milorada Novkovića i nekadašnju rukovoditeljicu Odjela za ratne zločine u Državnom tužilaštvu Vesnu Budimir.

Novković je kazao da Nadzorni odbor od 2009. godine kontinuirano vrši pritisak na Tužilaštvo BiH da prioritetno rade na složenijim predmetima.

“Strategija je obvezujući dokument. Ona je i usvojena upravo jer je postojala bojazan da tužioci biraju lakše predmete, a ostavljaju teže, a teži su ti za koje je zainteresovana javnost i koji mogu dovesti do pomirenja”, rekao je Novković.

On smatra kako ni sedam godina od usvajanja Strategije, Tužilaštvo BiH nije jasno razdvojilo složene od manje složenih predmeta.

“Da sam ja tužilac, upravo bih radio tako da bih se prvo bavio složenim predmetima, a ove manje osjetljive bih ostavio za kasniji period. Za njih Strategija i ostavlja duži rok od 15 godina, u odnosu na sedam za složene”, rekao je Novković.

Tužiteljica Budimir je kazala da je u periodu dok je rukovodila odjelom za ratne zločine od 2010. do 2014. forsirala rad na složenijim predmetima ratnih zločina, te da je Halilović bio “jedan od rijetkih tužilaca koji se pridržavao tog zahtjeva”.

“U moje vrijeme bila je praksa da svaka optužnica prije slanja na potvrđivanje dobije paraf rukovoditelja i glavnog tužitelja. Ja sam više puta odbila dati paraf na optužnicu ako nije bila iz osjetljivog predmeta, iako je to bilo bitno za norme tužilaca. Međutim, kasnije bih iz medija saznavala da je optužnica svejedno otišla na potvrđivanje”, rekla je Budimir.

Nakon saslušanja svjedoka, Halilović je kazao da tri mjeseca čeka na potvrdu iz centralne baze podataka Tužilaštva BiH o spornom predmetu, ali je još nije dobio.

“Očito oni imaju problem sa zatvorenosti”, rekao je on.

Na ovom ročištu, u korist Halilovića trebao je svjedočiti bivši glavni tužilac Milorad Barašin, ali nije pristupio.

Datum nastavka disciplinskog postupaka će biti naknadno objavljen, kada će Barašin biti ponovo pozvan.